Objave

Objavljeno

Skup OKVIRNA MJERILA ZA RAD SUDACA

Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo održao je dana 16. travnja 2024. godine u Društvu sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika skup pod nazivom “Okvirna mjerila za rad sudaca“.

Cilj ovog skupa bio je analizirati postojeća okvirna mjerila, identificirati njihove ključne izazove u praksi kroz analizu rezultata ankete provedenu među sucima te razgovor s relevantnim stručnjacima s ciljem poboljšanja postojećeg sustava vrednovanja i ostvarivanja veće pravičnosti, efikasnosti i transparentnosti u radu sudstva.

Uvodno su se obratili Tvrtko Jakovina i Neven Mates. Raspravu je moderirao Vedran Đulabić, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Centra Miko Tripalo. Zatim su Una Ladan i Ana Matinis, suradnice Centra i studentice Pravnog fakulteta u Zagrebu predstavile rezultate istraživanja o okvirnim mjerilima. Na skupu su govorili Alan Uzelac iz Centra Miko Tripalo i Pravnog fakulteta u Zagrebu, Đuro Sessa i Marin Mrčela sa Vrhovnog suda RH, Sunčana Roksandić iz Centra Miko Tripalo i Pravnog fakulteta u Zagrebu, Juraj Brozović sa Pravnog fakulteta u Zagrebu i Nino Radić sa Trgovačkog suda u Zagrebu.

U nastavku možete preuzeti predstavljene prezentacije.

Alan-Uzelac-Okvirna-mjerila-za-rad-sudacaPreuzmi
Ana-i-Una-Okvirna-mjerila-za-rad-sudacaPreuzmi
Neven-Mates-Okvirna-mjerila-za-rad-sudacaPreuzmi
Objavljeno

Tribina MEDIJI I DEMOKRACIJA

Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo održao je dana 4. travnja 2024. godine u Kući Europe tribinu pod nazivom “Mediji i demokracija“.

Tribina je imala u cilju prikazati kako komunikacijski mediji mogu pridonijeti unapređenju demokracije u vremenu u kojem i mediji i demokracija doživljavaju značajne izazove. U sklopu tribine prikazani su najvažniji rezultati komparativnog projekta EU Obzor 2020 MEDIADELCOM o ulozi medija u deliberativnoj demokraciji, provedenog u 14 zemalja Europske unije uključujući i Hrvatsku.

Uvodno se obratio Gvozden Flego, urednik redakcije tribina Centra Miko Tripalo koji je tribinu i moderirao. Nakon njega, pozdravnim riječima, obratila se i Zrinka Ujević, voditeljica predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Na tribini su govorili Zrinjka Peruško, profesorica sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Dina Vozab sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i profesor Nenad Zakošek sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu nakon čega je slijedila rasprava sa sudionicima.

U nastavku možete preuzeti predstavljene prezentacije.

Perusko_ppt_mediadelcom-2024Preuzmi
Vozab_ppt_mediadelcom-2024Preuzmi
Objavljeno

Panel diskusija JESU LI NAŠA PRAVA U OPASNOSTI? SKREĆE LI HRVATSKA DEMOKRACIJA U KRAJNJU DESNICU?

Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert održao je panel diskusiju “Jesu li naša prava u opasnosti? Skreće li hrvatska demokracija u krajnju desnicu?”

Panel diskusija održala se 21. ožujka 2024. godine u Hotelu Dubrovnik, Gajeva ulica 1, Zagreb

Pozdravnim riječima obratili su se organizatori Tvrtko Jakovina, predsjednik Upravnog odbora Centra Miko Tripalo i Sonja Schirmbeck, direktorica regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju.

Na panel diskusiji sudjelovali su Tamara Ehs, istraživačica demokracije u Beču, Dario Čepo s Pravnog fakulteta U Zagrebu, Maja Sever iz Sindikata novinara, Srđan Veljančić iz Mladi Forum Ljubljana i Kristijan Orešković iz Mreže mladih Hrvatska.


Zaključeno je da putem unapređenja obrazovnog sustava s naglaskom na praktičan pristup, mladi mogu osvijestiti svoju ulogu i važnost u društvu te iskoristiti svoj glas kako bi potaknuli promjene. Istaknuta je važnost uloge medija u suzbijanju desničarskog radikalizma kroz aktivniju participaciju, podržavajući edukaciju i zaštitu pojedinca za slobodno izražavanje. Samo uz pravu strategiju i suradnju mladih, akademske zajednice, medija i NVO sektora mogu se postići vidljive društvene promjene.

Objavljeno

In Memoriam: Mirjana Krizmanić (1936. – 2024.)

Napustila nas je Mirjana Krizmanić, naša draga kolegica i dugogodišnja članica Centra. Dobitnica je godišnje Nagrade Miko Tripalo za 2013. godinu za  svoj rad zbog nesebičnog javnog angažmana u zaštiti dostojanstva čovjeka i obrani njegovih sloboda, te u promicanju društvene pravednosti. Bila je autorica poglavlja u knjigama Vrijednosti u hrvatskom društvu (2016) i Dvadeset pet godina hrvatske neovisnosti – kako dalje? (2017) u izdanju Centra Miko Tripalo.

Bila je psihologinja i jedna je od najpopularnijih hrvatskih znanstvenica. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i radila od 1960. do 2000. godine. U mirovinu je otišla u trajnom zvanju redovitog profesora, a 30 godina bila je predstojnica Katedre za kliničku i zdravstvenu psihologiju. Članica je Hrvatskog psihološkog društva, a od početka rata u Hrvatskoj bila je i član Njujorške akademije znanosti. Nagrađena je priznanjem „Zagrepčanka godine“ za doprinos afirmaciji žena u društvu dugogodišnjim javnim djelovanjem te za postignute rezultate u podizanju kvalitete života  građana Zagreba i Hrvatske. U mirovini se bavila prevođenjem stručnih knjiga i tekstova iz psihologije, te u posljednje vrijeme pisala popularne knjige iz primijenjene psihologije.

Svima će nam nedostajati!

Objavljeno

In memoriam: Ivan Markešić (1954. – 2024.)

Napustio nas je Ivan Markešić, naš dragi kolega, dugogodišnji član Centra i potpredsjednik Znanstvenog savjeta. Bio je izuzetno aktivan u radu Centra te je sudjelovao u mnogim našim inicijativama i projektima. Godine 2010. uredio je knjigu Hrvati u BiH: ustavni položaj, kulturni razvoj i nacionalni identitet, a uz Ankicu Marinović bio je jedan od urednika knjige 500 godina protestantizma: baština i otisci u hrvatskom društvu (2018). Bio autor i koautor poglavlja u knjigama Hrvatsko proljeće 40 godina poslije (2012), Hrvatska u EU: kako dalje? (2012), Vrijednosti u hrvatskom društvu (2016), Dvadeset pet godina hrvatske neovisnosti – kako dalje? (2017) i Hrvatska u raljama klijentelizma (2020) u izdanju Centra Miko Tripalo.

Bio je znanstveni savjetnik u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu u kojem je radio od 2005. godine do mirovine. Godine 2018. na izbornoj Skupštini Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je za domaćeg člana radi njegova “izuzetnog doprinosa razvoju nauke i posebnog doprinosa prosperitetu Bosne i Hercegovine”. Od 1993. do 2005. radio je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža kao urednik u redakciji Osmojezičnoga rječnika. Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predavao je sociologijske kolegije. Bio je zamjenik glavnog urednika i izvršni urednik I. sv. (A-Đ) Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (2009). Neka od glavnih djela Ivana Markešića su: Religija u političkim strankama – na primjeru Bosne i Hercegovine (2010), Leksikon članova Udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko (2008), Kako smo sačuvali Bosnu i Hercegovinu. U povodu desete obljetnice Hrvatskoga narodnog vijeća BiH [1994-2004] (2004), Luhmann o religiji (2001), Njemačko-hrvatski/hrvatsko-njemački rječnik (suautor, 1998). S njemačkog na hrvatski je preveo četiri knjige.

Svima će nam nedostajati!

Objavljeno

Doprinos neformalne koalicije organizacija civilnog društva Izvještaju o vladavini prava i prateće preporuke

Centra Miko Tripalo i Kuća ljudskih prava provode projekt  Jačanje kapaciteta civilnog društva za zaštitu i unaprjeđivanje vladavine prava u Hrvatskoj kojim nastojimo ojačati zagovaračku ulogu organizacija civilnog društva u Hrvatskoj za unapređivanje i promociju vladavine prava kao jedne od temeljnih vrijednosti EU-a. Krajnji cilj projekta je utjecati na politike koje pokrivaju izazove vezane uz vladavinu prava u kontekstu ljudskih prava i funkcioniranja demokratskog sustava kao tri neodvojiva stupa na kojima počiva europsko demokratsko društvo.

U sklopu projekta kao jedan od outputa pripremili smo preporuke za ovogodišnje Izvješće o vladavini prava, koje možete pročitati i preuzeti na slijedećoj poveznici:

2024-Rule-of-Law-Report-CSOs-contribution-prepared-by-HRHZ-and-CMTPreuzmi
Recommendations_RoL_CSOsPreuzmi

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njega. Stajališta izražena u ovom članku isključiva su odgovornost udruge Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Projekt udruge Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo naziva “Jačanje kapaciteta civilnog društva za zaštitu i unapređivanje vladavine prava u Hrvatskoj” financiran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Impact4Values. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Marko Kovačić

Marko Kovačić međunarodno je prepoznati stručnjak za mlade koji trenutačno obnaša dužnost prodekana za znanost i međunarodnu suradnju na Veleučilištu Edward Bernays na koji je došao nakon gotovo desetljeća rada u zagrebačkom Institutu za društvena istraživanja gdje se bavio proučavanjem tema iz područja javnih politika i političke sociologije, prvenstveno istraživanjima politika za mlade, participacije mladih, rada s mladima i građanskog odgoja i obrazovanja. O tim temama objavio je više od 40 znanstvenih i stručnih radova, a nalaze svojih istraživanja prezentirao je na većem broju domaćih i međunarodnih konferencija. U dosadašnjoj karijeri vodio je i sudjelovao u 30ak projekata o mladima i obrazovanju hrvatskih i međunarodnih institucija i organizacija.

Suosnivač je, suvoditelj i nastavnik na prvom hrvatskom akademskom programu o mladima Mladi u suvremenom društvu na Sveučilištu u Rijeci, a na Filozofskom fakultetu istog sveučilišta drži kolegije koji tematiziraju mlade i obrazovanje.

Od 2013. godine sudjeluje u brojnim policy procesima koji se tiču mladih. Na europskoj razini: bio je korespondent  RH za politike za mlade pri Vijeću Europe i Europskoj komisiji gdje je registriran kao ekspert za mlade ova dvaju tijela, prvi nacionalni Youth Wiki korespondent pri Europskoj komisiji te jedan od četiri europskih kuratora za participaciju mladih. Član je i nekoliko europskih ekspertnih skupina i to: za obrazovanje radnika s mladima, europsku strategiju osposobljavanja, najvećeg EU projekta za mlade Europe Goes Local i izradu strategije participacije za europske programe za mlade i Pool of European Youth Researchers. Kao ekspert (bio) je uključen u finsko, njemačko, švedsko i belgijsko predsjedanje EU za područje mladih.

Na nacionalnoj razini je sudjelovao u procesima izrade nacionalnih strategija za mlade RH, Zakona o mladima, Zakona o savjetima mladih i brojnih lokalnih programa za mlade. Jedan je od autora nacionalnog sustava certificiranja gradova koji imaju kvalitetnu lokalnu politiku za mlade, a sudjeluje i u procesima uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti na lokalnim razinama diljem Hrvatske te implementaciji kurikuluma predmeta Škola i zajednica.

Markovo obrazovanje uključuje: poslijedoktorsko usavršavanje na Sveučilištu u Grazu, doktorat iz javnih politika sa Sveučilištu u Ljubljani, magisterij iz političke znanosti s Central European University u Budimpešti, drugi magisterij, iz javnih politika, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu gdje je i diplomirao politologiju. Bio je gostujući istraživač na Universitat Pompeu Fabra u Barceloni, a usavršavao se i na Sveučilištu u Minnesoti. Trenutačno je u zvanjima docenta, znanstvenog suradnika i predavača u području politologije.

Dobitnik je nekoliko znanstvenih i stručnih nagrada za svoj rad, član je uredništava više znanstvenih časopisa, evaluator projekata za brojne europske institucije na temu mladih i obrazovanja te je bio i član i/ili predsjednik programskih odbora nekolicine međunarodnih znanstvenih konferencija. Aktivno sudjeluje u radu organizacija i inicijativa mladih i za mlade usmjerenih poboljšanju položaja mladih i kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj pa je tako bio i jedan od inicijatora i organizatora prosvjeda podrške cjelovitoj kurikularnoj reformi Hrvatska može bolje 2016. i 2017. godine.

Objavljeno

Mediji o Predstavljanju Strateških smjernica razvoja EU politika u RH

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/budak-o-tome-postoje-razlicita-misljenja-i-ekstremiteti-rekla-je-tv-novinarka-to-je-rezultat-naseg-obrazovanja-15413996

Razvili strategijske smjernice politika, nude ih Vladi: Trebaju nam male nuklearke
https://www.novilist.hr/novosti/gospodarstvo/razvili-strategijske-smjernice-politika-nude-ih-vladi-trebaju-nam-male-nuklearke/
Gvozden Flego: Nadam se da će Plenković barem pročitati naš dokument, makar se i ljutio
Objavljeno

Predstavljene STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA EU POLITIKA U RH

Predstavljene su Strateške smjernice razvoja EU politika u Republici Hrvatskoj Centra Miko Tripalo 10. siječnja 2024. godine u Kući Europe.

Čemu Strategijske smjernica razvoja EU politika u Republici Hrvatskoj? – Uvodna riječ Gvozdena Flege, koordinatora izrade Smjernica

Iako je osamostaljena Republika Hrvatska ostvarila svoje dugoročno zacrtane planove (članstvo u Vijeću Europe, NATO-u, Europskoj uniji, Schengenskom sporazumu i uvođenje Eura), uvjereni smo da hrvatskim političkim tijelima nedostaju strateški kratko- i srednjoročni programi razvoja oslonjeni na EU standarde. Centar Miko Tripalo, kao višegodišnji hrvatski think-tank, svojim članicama/ovima i suradnicama/ima uglednih sveučilišnih profesorica/a u području društvenih znanosti i humanističkih disciplina nastojao je, dijelom, nadoknaditi taj manjak.

Dvadesetogodišnje aktivnosti Centra i odgovarajuće publikacije bile su usmjeravane na kritičke analize dotadašnjih društvenih procesa kao i na argumentirane prijedloge za optimalne promjene u resorima vlasti. “Kako dalje?” bio je zajednički naslov knjiga četverogodišnjeg ciklusa za promjene hrvatskoga društva i poboljšanja načina života, a istoj su svrsi posvećene i naše brojne monografije. Strategijske smjernice za hrvatske politike nastavljaju tu vrstu djelovanja, u neznatno promijenjenome formatu: fokusirali smo se na pozitivne projekcije strategijskih djelatnosti, ponajčešće bez izravnih osvrta na postojeće stanje društva.

Nakana u izradi smjernica nije bila izraditi (cjelovitu) strategiju razvoja Hrvatske već sačiniti zbir smjernica koje su sektorske radne skupine (za demografiju, gospodarstvo, politike, pravosuđe te obrazovanje i znanstvenu djelatnost) našle ključnima za strategijsko djelovanje u ovoj godini. Nismo kanili ni načiniti integralnu trans-sektorsku analizu postojećeg stanja i/li budućih događanja već ‘platu’ smjernica ponuditi na samoposluživanje zainteresiranim pojedinačnim i/li institucionalnim akterima, u nadi da će autorima političkih i predizbornih programa (neke) smjernice biti od koristiti na njima najsmisleniji način. Zadržali smo strukturu (međusobno povezanih) sektorskih ‘ladica’ i zato što se projekcije realiziraju pretežito sektorski kao i zato što trans-sektorska analiza ima eminentno politički karakter i traži posve drugačije izvedbene metode te znatno intenzivnije koordinacijske napore.

Naš uradak nije naciljan ni protiv koga, ni rađen ni za koga pojedinačno. On nije ni politička platforma, ni izvedbeni plan, već nalaz eksperata raznovrsnih političkih i vrijednosnih uvjerenja, idealna projekcija o tome kako optimalno popravljati učinkovitost hrvatskih ustanova, a time i živote hrvatskih građanki i građana, sukladno europskim standardima i najboljim praksama u zemljama članicama EU-e, što sobom nosi potencijalne političke implikacije. Čitataljice i čitatelji Smjernica ocijeniti će jesmo li, i u kojoj mjeri, u tome uspjeli.

Zahvaljujem članicama i članovima radnih skupina i članicama/ovima uprave Centra na sudjelovanju u izradi Smjernica te njihovim prezenterima, uz ispriku, što su svi prezenteri bili muškoga roda. Također zahvala Kući Europe koja nas je ugostila prilikom prezentacije naših europsko-strategijskih aspiracija.

PROGRAM

10.00 – 10.15         Pozdravne riječi
Tvrtko Jakovina, predsjednik Upravnog odbora Centra Miko Tripalo
Gvozden Flego, koordinator izrade i predstavljanja prijedloga Smjernica

10.15 – 11.15          Predstavljanje prijedloga Smjernica
Vlado Puljiz, Demografska problematika
Ivo Družić, Gospodarstvo – prezentacija
Vedran Đulabić, Demokracija i politika
Alan Uzelac, Pravosuđe – prezentacija
Neven Budak, Obrazovanje i znanstveno-istraživačka djelatnost
Gvozden Flego, Zdravstvo

11:15 – 12:00        Rasprava

Predstavljanje i raspravu je moderirao Gvozden Flego

U nastavku možete preuzeti predstavljene smjernice

Demografija

Gospodarstvo

Demokracija

Pravosuđe

Obrazovanje i znanost

Zdravstvo