Hrvatsko novinarsko društvo (HND), Kuća ljudskih prava Zagreb i Centar Miko Tripalo organizirali su u četvrtak, 24. rujna 2026. godine u Novinarskom domu okrugli stol „Medijske slobode i očekivanja od novog Zakona o medijima“, na kojem su predstavnici Europske komisije, regulatornih i državnih tijela, novinarskih udruga, izdavača i civilnog društva raspravljali o neovisnosti javnih medija, financiranju novinarstva, zaštiti autorskog sadržaja i položaju novinara.

Raspravu je moderirao predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, a među govornicima su bili Jože Štrus iz Europske komisije, predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever, ravnatelj Agencije za medije Josip Popovac, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, Bojana Božanić iz Udruge novinskih izdavača u HUP-u, Andrea Hitner-Jančić iz Ministarstva kulture i medija, Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava, bivši savjetnik za medijske politike u Ministarstvu kulture i medija Milan Živković, Goran Penić iz Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava te članica Izvršnog odbora HND-a Silvana Uzinić.

Sudionici su upozorili na odljev novca prema digitalnim platformama, širenje umjetne inteligencije i utjecaj politike na javne medije, dok su o izboru ravnatelja HRT-a iznijeli suprotstavljene ocjene.

Izbor ravnatelja HRT-a i europska pravila

Odgovarajući na pitanje o primjedbama Europske federacije novinara na Izvješće o vladavini prava, Jože Štrus rekao je da Europska komisija za sve države primjenjuje istu metodologiju. Pitanja utjecaja na HRT i HINU, kazao je, obuhvaćena su Europskim aktom o slobodi medija (EMFA), koji propisuje nužnost financiranja, ali ne i način na koji se ono osigurava, te izvješćem o vladavini prava koje detaljnije obrađuje prijedloge reformi.

Maja Sever ocijenila je da se izbor glavnog ravnatelja HRT-a ne provodi u skladu s onim što propisuje EMFA, iako premijer Plenković tvrdi da je sve usklađeno, te da postoji prostor za mehanizme prijave i tužbe. Podsjetila je da je Izvješće o vladavini prava naglasilo zabrinutost zbog neovisnosti i da se očekuje ispravak do kraja godine, pa je pitala zašto se ravnatelj bira sada ako se Ministarstvo obvezalo donijeti novi zakon te hoće li se nakon toga ponovno ići u izbor.

Ravnatelj Agencije za medije Josip Popovac kazao je da EMFA ne propisuje strogo model izbora te da se ne bi moglo reći da se EMFA može povrijediti samo modelom izbora. Element javnog poziva vrlo je važan, a problem je, prema njegovu mišljenju, način izbora programskog direktora.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter naglasila je da EMFA ne propisuje način izbora koji osigurava neovisnost, nego to prepušta državama članicama. Svaki izbor u Saboru nosi dozu političnosti, no ključno je tko predlaže kandidate: bolje je da prijedlog ne dolazi od izvršne vlasti, primjerice kroz saslušanja pred saborskim odborom, a najviši standardi podrazumijevaju otvoren i transparentan postupak.

Novac, digitalni porez i pitanje tko će platiti novinarski rad

Šimonović Einwalter ocijenila je da se stanje u hrvatskom novinarstvu svodi na politiku i novac te njihovu povezanost, uz pitanja vlasništva, digitalnog povezivanja i umjetne inteligencije. Upozorila je da Google AI besplatno koristi sadržaje medija te se osvrnula na mogućnost oporezivanja. Sever je naglasila da je ključno pitanje tko će platiti novinarski rad jer je novac otišao iz medija, te je pitala raspravlja li se na razini EU o digitalnom porezu za platforme koje ne poštuju demokratska pravila.

Bojana Božanić istaknula je da sredstva koja su prije išla tradicionalnim medijima sada odlaze prema digitalnim platformama te da izdavači imaju prijedloge za financiranje medija, osobito zbog pada tiskanih naklada. Navedeno je i da je tek šest do sedam posto ljudi spremno plaćati medijski sadržaj.

Milan Živković ocijenio je da od Vlade Zorana Milanovića nema značajne promjene smjera u medijskoj politici te upozorio na medijske pustinje i na to da umjetna inteligencija premješta novinare u nezaposlenost. O digitalnom porezu rekao je da bi se putem fonda financiranog porezom na prihode digitalnih giganata maleni dio novca bi se mogao vratiti medijima, no da je ključno pitanje kako vratiti novac koji je izgubljen.

Umjetna inteligencija i zaštita autorskog sadržaja

Goran Penić podsjetio je da medijsko zakonodavstvo nije mijenjano više od dvadeset godina te da ni Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima iz 2021. više nije dovoljan. Upozorio je da digitalne platforme bez naknade koriste novinarske tekstove za treniranje alata umjetne inteligencije, dok automatizirani sadržaji preplavljuju prostor. Umjetnu inteligenciju ne žele zabraniti, ali je bitno razdvojiti autorski sadržaj od generiranog. Ključnim smatra fond za poticanje medija financiran iz digitalnih platformi, iz kojeg bi novac išao novinarima i poticao autorstvo, a ne redakcijama koje koriste generirani sadržaj. Pregovaranje s platformama prepušteno je izdavačima u lošem položaju pa bi to trebalo detaljnije urediti direktivom, a dogovori izdavača i platformi o AI sadržaju, kazao je, nisu transparentni.

Pučka pravobraniteljica naglasila je da novinarstvo nije važno samo novinarima, nego je pitanje vladavine prava i zaštite demokracije, te da Hrvatska ne može ozbiljno pregovarati s velikim tehnološkim kompanijama. Riječ je, dodala je, o pitanju budućeg razvoja na razini EU, uz sudske postupke koji se već vode protiv divova umjetne inteligencije.

Participacija, redakcije i uloga javnog servisa

Ivan Novosel upozorio je da je izrada Zakona o medijima primjer lošeg poštivanja standarda sudjelovanja u donošenju odluka: civilno društvo, ali ni primarni sudionici poput HND-a i sindikata nisu uključeni, a rješenja se dogovaraju u radnim skupinama bez prilike da se javnost i akademska zajednica osvrnu. Ako se želi demokratizirati postupak, predlagatelj kandidata ne bi trebala biti samo Vlada, nego i HND, redakcije i fakulteti. Naglasio je potrebu jačanja regulatora, jer Vijeću za medije, unatoč iskoraku, nedostaje kapaciteta, te potrebu da se novinarima kao nositeljima posebne funkcije u demokraciji osigura pristup informacijama.

Govoreći o HRT-u, Novosel je rekao da u raspravama o javnom servisu sudjeluje malen broj dionika i da pluralizma nema. Ako se razmišlja o potpunoj promjeni modela izbora, novinarima bi trebalo dati znatno veću ovlast pri izboru ravnatelja i programskog direktora, kao kolektivnu odluku uz sudjelovanje drugih dionika. Aktualni izbor, ocijenio je, nije dobar.

Silvana Uzinić upozorila je da su redakcijska tijela ugašena raznim pritiscima te da urednici ne stoje uz svoje novinare, nego uz zahtjeve vlasnika. Jedini način da se to ispravi, smatra, jest osnivanje tijela koje bi nadziralo poštivanje statuta, a novinare je opisala kao zahvaćene apatijom.

Najave Ministarstva kulture i medija

Andrea Hitner-Jančić rekla je da je u tijeku objedinjavanje dvaju zakona, prijedloga, primjedbi i komentara u okviru radne skupine, a uskoro će biti osnovana nova radna skupina, nakon čega bi trebao nastati tekst Zakona o medijima. Zakon o HRT-u trebao bi krenuti u četvrtom kvartalu, uz zasebnu radnu skupinu. O digitalnom porezu Ministarstvo će se, kazala je, očitovati kad dokument bude gotov. Izrazila je nadu da će se dobiti kvalitetan medijski zakon ako svi dionici budu konstruktivni.

HND je okrugli stol organizirao kako bi otvorio raspravu o ključnim preprekama medijskim slobodama u Hrvatskoj. Europska komisija u izvješćima o vladavini prava godinama upozorava na to područje, a novi zakonski okvir, kako ističe HND, prilika je da se ta upozorenja pretoče u konkretna rješenja.

Skup je organiziran u sklopu projekta “Glas civilnog društva za vladavinu prava: Platforma za promicanje i zaštitu temeljnih vrijednosti EU” koji Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Kuća ljudskih prava Zagreb i Hrvatsko novinarsko društvo provode u sklopu Impact4Values 2.0: Javni poziv za podršku mrežama OCD za obranu i promicanje europskih vrijednosti.

U nastavku se nalazi galerija događaja:

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.