Tribina ZAGREB – GRAD BUDUĆNOSTI, 130 GODINA NIKOLE TESLE

Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo održao je javnu tribinu Zagreb – grad budućnosti: 130 godina Nikole Tesle, dana, 24. svibnja 2022., u dvorani A Gradske skupštine Grada Zagreba.

Vedran Đulabić, predstavio je Centar Miko Tripalo, njegovu djelatnost i rad te nastojanja Centra da kroz organizaciju tribina raspravi goruće probleme RH. Budućnost najvećeg hrvatskog grada je jedna od tih tema. Dragica Mihajlović, predstavila je rad Udruge Nikola Tesla – Genij za budućnost. Objasnila je povod organizacije ove tribine – 130 godina od govora Nikole Tesle gradskim zastupnicima s prijedlogom uvođenja naizmjenične struje u Zagreb.

Joško Klisović, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba se osvrnuo na ostavštinu Nikole Tesle kao stvaratelja budućnosti te je u tom kontekstu spomenuo Miku Tripala. Rekao je da su oboje gledali na život izvan okvira, a predvodnici napretka su upravo oni koji gledaju izvan okvira. Rekao je „… kao građanin Zagreba i kao predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, iskreno sam zahvalan svima vama ovdje na vašoj inicijativi da ovaj skup posvetite budućnosti Grada Zagreba te da o njoj promišljate vođeni znanjem i argumentiranim pokazateljima.“

Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba uvodno je pozdravila. Zahvalila se na inicijativi da se o Zagrebu govori kao gradu budućnosti, gradu koji može i mora biti predvodnik promjena. Grad Zagreb sada još uvijek ima slabe kapacitete za sustavno planiranje, ali proces pripreme razvojnog plana Grada je u tijeku. Plan će jasno komunicirati javnosti koji su strateški prioriteti i konkretni projekti koji okreću Grad ka budućnosti. Rekla je da je Zagreb „… trebao biti pokretač i predvodnik u ekološkoj održivosti, ali to na žalost nije bio… Okolnosti trebamo doživjeti kao nužnost, ali prvenstveno kao priliku“.

Vedran Đulabić, iz Centra Miko Tripalo i Pravnog fakulteta u Zagrebu govorio o temama inovacija u javnojupravi. Spomenuo je mehanizme kolaborativnog upravljanja, važnosti inovacije u javnom managementu te nedostatak kapaciteta javnih organizacija da potiču i preuzmu inovacije. Zapitao se kako izgraditi kapacitet za inovacije u javnom sektoru – unutar sustava. Govorio je o problemima sustava koji su veliki (opaki). OECD je napravio najviše pomaka u promoviranju i istraživanju inovacija u upravi. Grad Zagreb ima prostora da se pozabavi inovacijama unutar javnih tijela jer je autonomni sustav upravljanja i pruža puno prilika za inovacije. Važan korak je promjena organizacijske kulture, koja nije lagana ali je moguća.     

Irena Đokić, iz Euroekspertize je govorila o izradi gospodarskih podloga za plan razvoja Zagreba. Rekla je da je važno povezati razvojne planove barem u kontekstu vrednovanja i osvrta na prošlo razdoblju i ono što je učinjeno. Naglasila je važnost hijerarhije prioriteta među projekatima i jasnog definiranja organizacijske strukture u provedbi projekata. Isto tako treba uspostaviti sustav praćenja i vrednovanja projekata. Što se inovacija tiče, otpor je veći u javnom sektoru. Govorila je o EBRD projektima u Hrvatskoj te je spomenula nekoliko projekata pružanja tehničke potpore pripremama razvojnih planova u kontekstu urbanom širenja. Spomenula je i potencijal javno-privatnih partnerstva.

Marina Pavlić iz Odašiljača i veza govorila je o razvoju novih usluga i novim tehnologijama u telekomunikacijama u kontekstu rješenja za pametne gradove. Hrvatska ima kvalitetnu bazu stručnih i obrazovanih inženjera koji imaju kapaciteta poticati razvoj. Govorila je o sustavima pametnog prometa, mogućnostima povezivanja s policijom u slučajevima prekršaja i kontroliranju prometa u realnom vremenu. Naglasila je rastuću ulogu umjetne inteligencije za poboljšavanje života u gradu. Navela je primjer Chicaga gdje su u projektu revitalizacije gradske četvrti važnu ulogu imali građani.

Ivica Plavec s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu govorio je na početku o povijesti Save i veze grada i vode. Naglasio je važnost multi-funkcionalnosti inovativnih projekata. Govorio je o evoluciji gradova koja se temelji na tri točke: duhovnim elementima (kultura i sl.), gospodarstvu i politici. Spomenuo je Bilbao efekt i važnost identifikacije poluga razvoja. Predstavio je nekoliko konkretnih inovativnih projekata za Zagreb budućnosti.