Zagreb, 17. svibnja 2022. godine, Aula Sveučilišta
Tema informatizacije u pravosuđu javila se temeljem prve ankete koju je Centar proveo u 2020. godini i u kojoj su suci i odvjetnici identificirali da postoji problem u tom području. Uvodno su predstavljeni rezultati ankete o informatizaciji u pravosuđu koja je provedena u pripremi za ovaj skup među odvjetnicima i sucima. Glavni rezultati su slijedeći:
- Nezadovoljstvo sadašnjim platformama
- Nepouzdanost (nestabilnost) platforme e-spisa koji često ne funkcionira ili funkcionira tek djelomično
- Održavanje sustava se ne najavljuje unaprijed, a obavlja se u redovno radno vrijeme umjesto navečer ili vikendom
- Sistem nije prilagođen potrebama korisnika i često se mijenja
- Razvoj aplikacija ne počiva na uskoj suradnji s korisnicima, tj. sucima
- Opterećeno sudaca unošenjem mnogih podataka, umjesto da to obavlja upisnik suda
- Informatička oprema je zastarjela
- Postoje problemi u suradnji između programera i samih korisnika
- Ministarstvo koje upravlja IT sustavom bi moralo znatno poboljšati suradnju s pravosudnim praktičarima i stručnjacima za sudski postupak i njegovu informatizaciju.
Panelisti su ocijenili da su neki pomaci u korištenju IT sustava pozitivni. Obavještavanje stranaka je puno brže i moguće je saznati u kojoj fazi se parnica nalazi. Kod ovrhe su postupci do određene mjere ubrzani. Postoje, međutim, i mnogi problemi: neprikladni algoritmi, neusklađenost, zagušenja platformi i vrlo česti padovi sustava. Izmjene ZPP-a omogućile su održavanje ročišta na daljinu, no to u praksi nije zaživjelo. Pristup sudskoj praksi nije dostupan široj javnosti: presude prvo- i drugostupanjskih sudova nisu dostupne ni strankama ni odvjetnicima, nego samo sucima, iako bi sva sudska praksa (uz vrlo malo iznimaka) trebala biti dostupna svima, a osobito strankama koje bez uvida u nju ne mogu ostvariti adekvatan pristup najvišim sudskim instancijama.
Trenutno je informatizacijom pravosudnih procesa zahvaćen velik broj predmeta i osoba. Prosječni broj novih predmeta tjedno u eSpisu je 35.000, ažuriranih je oko 500.000 predmeta tjedno, te postoji 7.600 korisnika, što ne uključuje odvjetnike. Svi predmeti su evidentirani u eSpisu, osim predmeta na zemljišnim knjigama, a broj jedinstvenih posjetitelja je više od 100,000 mjesečno.
Transparentnost sustava ipak je daleko od zadovoljavajućega. Trebalo bi postići da eSpis zaista postane usluga koja je otvorena prema građanima. U tu svrhu trebalo bi bolje iskoristiti znatna sredstva koja stoje na raspolaganju u okviru europskih projekata i fondova. Prepreka unaprjeđenju sustava su velike fluktuacije odgovornih osoba i informatičara u sustavu ministarstva nadležnog za provođenje informatizacije te druga ograničenja u financijskim i ljudskim kapacitetima.
IT sustav bi trebao biti glavni alat za rad kako bi cjelokupan sustav postao funkcionalniji. Informatički sustavi u pravosuđu bi trebali biti dostupni 24/7 te ne bi trebalo biti prekida u usluzi. Umjesto stihijskih promjena koje se provode pod pritiskom prekratkih rokova radi ostvarenja ciljeva koji nisu uvijek jasno domišljeni i specificirani, trebalo bi posvetiti pozornost trajnom i sustavnom pristupu. Odluke o planovima digitalizacije, o prioritetima i njihovoj provedbi, trebali bi biti reflektirani u organizacijskoj strukturi resornog ministarstva koje bi na mnogo višem mjestu trebalo imati trajnu i kompetentnu službu za informatizaciju.
U funkcioniranju eSpisa postoje problemi i u odnosu na tipologiju podataka i njihovo korištenje u svrhe analize i statističke obrade. U odnosu na neka vitalna pitanja, teško je doći do točnih i reprezentativnih podataka. U sustavu postoje mnogi podaci koje je teško pronaći i na pravi način iskoristiti.
Da bi sustav postao stvarno funkcionalan, potrebno je najprije jasno postaviti njegove ciljeve. Potrebno je imati realna očekivanja od digitalizacije i postaviti jasne indikatore uspjeha: je li pravosuđe uspješnije, transparentnije, brže… U tu je svrhu važno omogućiti inovacije uz sudjelovanje svih dionika, a također i omogućiti provjeru kroz provođenje pilotskih projekata.
Sveukupno, može se ustvrditi da još uvijek nedostaje vizija razvoja pravosudnog sustava temeljem koje bi se potom uspješno digitaliziralo pravosuđe. Hrvatska nema samostalan, odgovoran i trajan tim stručnjaka koje bi se moglo „okriviti“ ili „pohvaliti“ za pomake u digitalizaciji pravosuđa. Zbog toga Hrvatska sve više zaostaje za ostalim zemljama EU. Europeizacija pravosudnih tema bila je prilika za digitalizaciju pravosuđa, jer je EU kroz NPOO i druge strukturne fondove omogućavala povlačenje značajnih sredstava. Na žalost, propuštena je prilika da se velika količina sredstava koja je EU bespovratno davao Hrvatskoj u cijelosti funkcionalno iskoristi za digitalizaciju pravosuđa. Najveći je dio sredstava za reformu posvećen građevinskim projektima, a ne osmišljavanju inovativnih usluga, otvaranju javnosti i digitalnoj transformaciji pravosuđa. Ono što bi tražila prava informatizacija pravosuđa jest: izvorni digitalni spis (vođenje spisa bez papirnatog „originala“); potpuna objava svih relevantnih sudskih odluka; visok stupanj automatizacije rutinskih postupaka (npr. online sudove za neke malične predmete); integrirane javne online rasprave i puni uvid stručne i opće javnosti u e-postupak; sinkroni uvid u agregatne podatke i statističke analize relevantne za efikasnost i integritet rada pravosuđa te planiranje transformacije pravosudnog kadra i pravosudnih institucija, što uključuje daljnje smanjivanje broja sudova (osobito žalbenih) i prekvalifikaciju pravosudnog kadra koji je do sada bio vezan uz stare, pred-digitalne prakse (npr. prekvalifikaciju zapisničara u pomoćnike u digitalizaciji).
Temeljem rasprave predlažu se sljedeće preporuke:
- optimizacija prije digitalizacije: prvo treba organizirati poslovne procese (osmisliti sudski postupak koji će odgovarati potrebama i očekivanjima korisnika) pa onda uvoditi digitalizaciju;
- ciljevi informatizacije i digitalizacije trebaju biti sustavno postavljeni u duhu najboljih europskih praksi;
- potrebno je omogućiti inovativnost i uvoditi promjene na temelju realnih ciljeva kroz provođenje pilotskih projekata;
- upravljanje digitalizacijom treba biti vođeno od strane stručnog i sposobnog tima koji ima ovlasti, autonomiju i odgovornost za uvođenje promjena kroz duže vremensko razdoblje;
- u procesu informatizacije potrebno je slušati znanost i struku te uključiti na odgovarajući način sve dionike;
- informatizacija treba sustavno omogućivati transparentnost postupaka i veći uvid javnosti u djelovanje pravosuđa;
- bez odgode treba omogućiti pristup stručnoj i općoj javnosti (odvjetnicima i strankama) sustavu SupraNova;
- sustav treba biti oblikovan tako da omogućuje da svi podaci relevantni za ocjenu razvoja sustava (npr. trajanje postupaka, opterećenost sudova, kretanje kadrova i financijskih sredstava i sl.) budu raspoloživi radi praćenja djelotvornosti i kvalitete pravosudnog sustava i borbe protiv korupcije.
U nastavku možete pogledati i preuzeti rezultate ankete i PowerPoint prezentaciju:
