Održana promocija knjige 500 GODINA PROTESTANTIZMA

Danas u petak, 25. siječnja 2019. u 11 sati, u Auli Sveučilišta u Zagrebu održana je promocija knjige 500 GODINA PROTESTANTIZMA: BAŠTINA I OTISCI U HRVATSKOM DRUŠTVU. Na predstavljanju knjige su govorili: izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član Centra Miko Tripalo, dr. sc. Zoran Grozdanov, iz Ex libris-a te urednici knjige prof. dr. sc. Ankica Marinović, s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i članica Centra Miko Tripalo te prof. dr. sc. Ivan Markešić, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i član Centra Miko Tripalo. Prof. dr. sc. Vjeran Katunarić, s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru i član Centra Miko Tripalo nije bio u mogućnosti prisustvovati pa je na promociji pročitano njegovo izlaganje.

Na početku promocije, Vedran Đulabić je pozdravio sve prisutne, zahvalio se suizdavačima knjige Centru Miko Tripalo, Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu i Visokom evanđeoskom teološkom učilištu u Osijeku i naglasio da knjiga pruža nove spoznaje u nizu znanstvenih disciplina relevantnih za izučavanje protestantizma kao vjerske doktrine, vjerske zajednice i kulturnog aktera u suvremenom hrvatskom društvu. Podsjetio je prisutne da je Centar Miko Tripalo, kao organizator ove promocije, udruga koja okuplja niz istaknutih stručnjaka i znanstvenika koji se bave širokim rasponom tema  te da su u fokusu rada i djelovanja Centra pitanja vezana uz demokratizaciju, izgradnju socijalne države i promoviranje tolerancije i različitosti u hrvatskom društvu.

Zoran Grozdanov je istaknuo da ova knjiga nadilazi okvir protestantizma te je pohvalio što jedna sekularna organizacija poput Centra Miko Tripalo javno govori o tome zašto je protestantizam važan u hrvatskom društvu. Govorio je o važnosti protestantizma u kontekstu religijskog pluralizma koji je kao takav nedovoljno cijenjen u Hrvatskoj, a koji i knjiga naglašava. Protestantska baština u Hrvatskoj značajnija je nego što to govori broj pripadnika tih vjerskih zajednica u Hrvatskoj, pogotovo imajući u vidu činjenicu da je prvo tiskano izdanje Novoga zavjeta na hrvatskom jeziku iz 1563. godine plod upravo protestantske reformacije. Zoran Grozdanov je potom pročitao pismo uglednog hrvatskog teologa, Miroslava Volfa, profesora na Sveučilištu Yale u SAD-u, ujedno i recenzenta knjige, koji je pozdravio objavljivanje ove knjige i naglasio važnost njezinog doprinosa razumijevanju protestantizma u Hrvatskoj. 

U svojem pisanom izlaganju Vjeran Katunarić je naglasio da „…knjiga govori o jednoj vjerskoj tradiciji koja zbog svog začetka u znaku odvažnog suprotstavljanja jednoj (pre)vlasti koja je ipak samo zemaljska, kao i zbog svog dugog trajanja – zacijelo pouzdanog znaka otpornosti vjere – nadmašuje sve pokušaje umanjivanja, pa i negiranja, njenog značenja u sklopu izgradnje hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta.“ Istaknuo je da “…socijalna distanca između pripadnika različitih vjerskih skupina, barem u istraživanjima u Hrvatskoj, manja je nego između nacionalnih ili etničkih skupina! Na primjer, katolici su tolerantniji prema pravoslavcima i obrnuto, nego Hrvati prema Srbima i obrnuto.“ Nadalje je rekao da „…vodstva vjerskih zajednica, više od nacionalnih, imaju veći autoritet u oblikovanju suvremene društvene pa i političke svijesti, prije svega u politici emocija koja je sastavni dio politike identiteta, često i najvažniji. Stoga snose i veću odgovornost pred domaćom i međunarodnom javnosti, makar to podrazumijevalo suprotstavljanje svakoj politici koja radije dijeli nego spaja narode po vjeri ili naciji.“        

Ankica Marinović rekla je da se nada da neće trebati čekati neku novu veliku obljetnicu za pisanje nove knjige te je naglasila da je ovo znanstvena knjiga koja je ujedinila radove iz različitih disciplina, vremenskih okvira (prošlost i sadašnjost), te da je okupila filozofe, povjesničare, teologe. Osim znanstvenog cilja knjiga bi trebala imati ulogu riznice znanja te promiče ideje tolerancije i dijaloga. Ivan Markešić istaknuo je da knjiga predstavlja novitet u hrvatskom društvu, a Zoran Grozdanov je na kraju zaključio kako knjiga ostavlja trajni spomen protestantizmu, jer nema puno knjiga koje govore o tim vjerskim zajednicma u Hrvatskoj.