Okrugli stol GRAĐANSKA PRAVA I IZAZOVI DEMOKRACIJE U HRVATSKOJ

Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo održao je okrugli stol pod nazivom Građanska prava i izazovi demokracije u Hrvatskoj u četvrtak 21. ožujka 2019. u Auli Sveučilišta u Zagrebu. Ovaj okrugli stol je prvi dio Jean Monnet projekta Europske vrijednosti u novoj državi članici: Hrvatska u prvih pet godina članstva u EU. Cilj ovog projekta je potaknuti javnu raspravu o europskim vrijednostima u hrvatskom društvu te preispitati utjecaj tih vrijednosti na određene segmente javnog života u Hrvatskoj.

Govornici na okruglom stolu bili su: Dario Čepo, Pravni fakultet Seučilišta u Zagrebu i Centar Miko Tripalo, ujedno i moderator rasprave; Višnja Samardžija, Institut za razvoj i međunarodne odnose i Centar Miko Tripalo; Zrinjka Peruško, Fakultet političkih znanosti i Centar Miko Tripalo; Vedran Đulabić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Centar Miko Tripalo. Od stranih govornika na okrugom stolu sudjelovali su: Karlis Bukovskis, Latvian Institute for International Affairs i Koenraad De Cenuninck, Ghent University (Belgija).

Nakon pozdravnog govora Tvrtka Jakovine, predsjednika Upravnog odbora Centra Miko Tripalo, gostima se obratio akademski koordinator projekta Dario Čepo. Istaknuo je ulogu Centra Miko Tripalo kao svojevrsnog think tanka unutar kojeg stručnjaci, istraživači i znanstvenici s raznih područja mogu raspravljati o gorućim problemima s kojima se suočava hrvatsko društvo. Projektom Europske vrijednosti u novoj državi članici: Hrvatska u prvih pet godina članstva u EU, Centar Miko Tripalo želi problematizirati stav javnosti prema europskim vrijednostima i ponuditi odgovor na pitanje što Hrvatska može pružiti Europskoj uniji, odnosno što može naučiti od drugih država članica po pitanju europskih vrijednosti.

Prvi dio okruglog stola otvorio je Karlis Bukovskis. U svome izlaganju ustvrdio je da se država više ne može smatrati novom članicom Europske unije u trenutku kada preuzme predsjedanje Vijećem Europske unije. To je izazov koji tek čeka Hrvatsku i zato je pravo vrijeme da se pokrene rasprava o europskim vrijednostima i načinu na koji će se Hrvatska prezentirati EU. Bukovskis smatra da se na društvenoj i političkoj sceni pojavljuju novi trendovi; ističe porast populizma koji je tu da ostane te se manifestira kroz „catch all“ pristup političara što na kraju dovodi do minimiziranja uloge političkih stranka i praktičnih ideja. Glasači traže „entertainment“ i u skladu s time biraju donositelje odluka. Kao primjere navodi Nigela Faragea, kojega definira kao euroskeptika i Viktora Orbana koji nije euroskeptik jer smislenim načinom iskorištava prednosti članstva Mađarske u EU. Današnje političare diferencira na federaliste i intergovernmentaliste. Federalisti se zalažu za jačanje europskih i međunarodnih integracija, a intergovernmentalisti se tome protive te žele važniju ulogu nacionalnih struktura. Navodi da je u Latviji prisutan porast intergovernmentalista, ali i u Europi čemu svjedoče rezultati referenduma o Brexitu.

Višnja Samardžija tvrdi da u Hrvatskoj postoji nerazumijevanje europskih vrijednosti. Poziva se na rezultate jesenskog istraživanja 2018. koji su pokazali da je podrška hrvatskih građana EU bila 30%, dok je europski prosjek 42%. Jednako tako, smatra problematičnim što je većina građana u Hrvatskoj usmjerena na socio-ekonomske prednosti koje EU pruža. Ističe paradoks u hrvatskom društvu: građani Hrvatske podržavaju europske politike, ali ne podržavaju politiku proširenja EU. U nacionalne institucije Hrvati razmjerno malo vjeruju (u pravosuđe 24%, u javnu upravu 27%), dok je povjerenju u europske institucije znato veće (pravosuđe 50%, javna uprava 51%). Zaključno, navodi da u fokusu interesa moraju biti europske politike o kojima se treba diskutirati s mladima i širom javnosti.

Zrinjka Peruško smatra da se svijet danas nalazi na prekretnici koja je potaknuta digitalnom revolucijom. Tehnologija ruši pred sobom stare institucije i daje prostor novima. To posljedično dovodi do pojave novih političkih elita. Osim toga, navodi tri područja u sektoru medija koja govore da Hrvatska nije napravila promjenu prema inkluzivnim institucijama. Prvo, trenutno postoji preko 1000 sudskih tužbi protiv novinara, a država glede toga nije napravila ništa. Drugo, HRT kao javna televizija više ne obavlja svoju ulogu – kvaliteta i profesionalizacija opadaju. Treće, značajan stupanj nefinanciranja neprofitnih medija u Hrvatskoj (medijska politika ne radi u javnom interesu već služi partikularnim interesima).

U drugom krugu okruglog stola govorio je Koenraad De Ceuninck. Govorio je o odnosu lokalne demokracije u Belgiji i europskih vrijednosti. Tvrdi da u Belgiji postoje dva pristupa europeizacije na lokalnoj razini. Top down pristup u kojem se implementiraju europska pravila i javne politike. Bottom up pristup u kojem nacionalna država, odnosno lokalni akteri sudjeluju u europskim mrežama. Navodi da je Belgija tijekom 1990-ih na lokalnoj razini bila daleko od Europske unije, „Far Away from Brussels“. Postojala je slaba informiranost građana, ali danas se situacija promijenila te interes za europske vrijednosti raste. Spominje decentralizaciju kao središnju europsku vrijednost i trend u lokalnoj vlasti u Belgiji. Usprkos tome, potrebno je više rasprave o prenošenju odgovornosti na lokalnu razinu kako bi se ona što više razvila.

Vedran Đulabić definira sedam točaka/trendova koji se pojavljuju u Hrvatskoj glede pitanje lokalne i regionalne samouprave. Prvo, većina građana percipira lokalnu demokraciju kroz lokalne izbore te se na lokalnoj razini ne vide konkretni koraci koje vlast poduzima. Drugo, referendumi i građanske inicijative u Hrvatskoj na lokalnoj razini nisu dovoljno zastupljeni. Kad se referendumi i inicijative pojavljuju to su uglavnom pitanja vezana uz okoliš. Treće, trend izmještanja političke aktivnosti izvan političkih stranaka. Četvrto, odsutnost reforme teritorijalne strukture – to je izuzetno važno jer o veličini jednice ovisi funkcioniranje lokalne vlasti. Peto, nekoherentna politika decentralizacije – decentralizacija je političarima važna samo na deklarativnoj razini. Šesto, pojava klijentelizma i korupcije na lokalnoj razini. Sedmo, europska dimenzija se na lokalnoj razini projicira isključivo kroz europske projekte i sredstva.

Posljednji govornik, Dario Čepo smatra da svi govorimo o europskim vrijednostima, ali ih različito definiramo. Postoje tri načina na koja se europske vrijednosti implementiraju u društvo: proces europeizacije, politika proširenja, načelo uvjetovanosti. Pokazalo se da je Hrvatska nazadovala u onim područjima na koje je načelo uvjetovanosti trebalo imati poseban naglasak. Rekao je da dubinska promjena i zaokret prema europskim vrijednostima nije u interesu političkih aktera u Hrvatskoj. Europske elite, s druge strane, traže zadovoljavanje tehničkih uvjeta, ali ne i njihovo internaliziranje. Europske vrijednosti promatrane u takvom kontekstu još su uvijek fikcija u hrvatskom društvu.

Više informacija o okruglom stolu i projektu možete pronaći na: https://eu-vrijednosti.tripalo.hr/