Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo i Zaklada Friedrich Ebert u četvrtak, 3. studenog 2022. godine, održali su u aui Sveučilišta u Zagrebu, okrugli stol na temu Demokratsko nazadovanje i nezavisne institucije.
Nakon pozdravnih govora organizatora Tvrtka Jakovine i Sonje Schirmbeck, prvi je govorio Dario Čepo. Naveo je da istraživanja poput v-dem, Freedom House, Nations in Transition, Bertelsmann Transformation Indeks pokazuju demokratsko stagniranje ili nazadovanje u Republici Hrvatskoj događa. To svjedoče i primjeri iz političkog sustava, kao i istraživanja domaćih autorica i autora o temi, uključujući i analize Centra Tripalo i Gonga. U isto smo vrijeme svjedoci opće apatije hrvatskih građanki i građana, koji izlaze iz političkog procesa smatrajući da se političkim djelovanjem ništa ne može promijeniti. Ta politička apatija još je izraženija među mladima, koji biraju dodatan oblik djelovanja, koji, u manjoj ili većoj mjeri, utječe na kvalitetu demokracije – iseljavanje iz države. U takvom bi političkom i društvenom okruženju nezavisne institucije poput Povjerenika za informiranje, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Pučke pravobraniteljice, trebale kontrolirati da oni koji imaju moć, tu moć ne zloporabljuju, te bi trebale štititi i jačati demokratski sustav. Međutim, neki koji se bore protiv demokracije koriste demokratske mehanizme kako bi zauzeli nezavisne institucije i time preuzeli kontrolu nad kontrolne mehanizmima u društvu. Kod građani i kod onih mlađih postoji svijest o tome da su nezavisne institucije važne, ali građani često nisu sigurni koja je točno njihova uloga. Čepo je najavio da će na temelju skupa izraditi analizu koja će se fokusirati na dva pravca – stavove mladih prema očuvanju demokracije i o ulozi nezavisnih institucija u istom.
Krisztina Arato govorila je o šest ključnih elemenata demokratskog nazadovanja u Mađarskoj: ustavne promjene i zakonodavstvo,
- medijska regulativa i praksa,
- političko pokroviteljstvo vs. neovisne institucije,
- neovisnost pravosuđa,
- izazovi civilnog društva i
- korupcija.
Podijelila je razne grafičke prikaze pada pokazatelja demokratičnosti društva te je napomenula da se Mađarska može nazvati izbornom autokracijom (electoral autocracy) što je termin korišten u EU parlamentu za opis političkog uređenja Mađarske. Naglasila je da je korupcija jedan od ključnih problema u Mađarskoj i nešto o čemu se ogovori u EU. Za borbu protiv korupcije se veže EU conditionality i govori se o ograničavanju europskih fondova. Arato je spomenula da je u Mađarskoj već sad situacija da nije samo korupcija već je na djelu state capture.
Čepo je povukao paralele između Hrvatske i Mađarske oko tema zarobljavanje pravosuđa, ciljanog zakonodavstva koje može zarobiti institucije.
U nastavku okruglog stola, uvodničari Nikola Baketa, Mirjana Rakić, Oriana Ivković Novokmet, Branimira Penić i Dario Čepo, ponudili su svoje viđenje stanja i naglasili probleme, te ponudili neka rješenja.
Ukazalo se na nedostatak pravih, točnih i pouzdanih informacija temeljem kojih bi građani donosili odluke i evaluirali rad javnih tijela. Spomenut je i proces javnih savjetovanja koji su uglavnom proforma i uglavnom ne uzimaju u obzir komentare raznih dionika. Naglašeno je da nema medijske strategije, ali je zakon o elektroničkim medijima izmijenjen. Javne se politike donose krivim redoslijedom i samo da se ispune formalnu uvjeti.
Također, govorilo se o nazadovanju općenito, o prebjezima u Saboru i fenomenu „žetona“. Jedan od pokazatelja nazadovanja je sustav korištenja državnih oglasa kao dominantan način financiranja medija; o financiranju i odnosu vladajućih prema OCD te o sudjelovanju u radnim skupinama gdje često sjede predstavnici civilnog društva kao token bez supstantivnog sudjelovanja.
Ukazalo se na važnost učenja vještina za sudjelovanje u demokraciji kod mladih. Mladi trenutačno uče o demokraciju, ali ne kroz demokraciju. Naglašena je uzajamna nezainteresiranost između mladih i vladajućih, pogotovo na lokalnoj razini, za uključivanje u odlučivanje. Mladi nemaju osjećaj da i kad ih se pita za mišljenje, s tim njihovim mišljenjem se ništa ne događa.
Čepo se osvrnuo na ulogu saborskih istražnih povjerenstava koja su prije bila svojevrsni „ispušni ventil“ za kritike vladajućih, međutim danas to nije tako, vladajući prozivaju istražna povjerenstva kao antidemokratske elemente u društvu.
Bivši gradonačelnik Rijeke, osvrnuo se na konstataciju da na lokalnom nivou nema demokracije i napomenuo je da je u Rijeci postoje mnoge demokratske inicijative koje uključuju mlade. Naglasio je da je jedini lijek protiv nazadovanja obrazovanje, ali taj je proces je dugačak i težak.
Iznijeli su se i neki rezultati istraživanja o povjerenju građana u institucije. Rezultati su pokazali da u svakom novom valu istraživanja povjerenje u institucija pada. Politički sustav je stvorio ovisnike koje trebaju vladajuću stranku. Jedan od zaključaka je da je obrazovanje dio rješenja.
Bivša predsjednica Vijeća za elektroničke medije, opisala je svoja iskustva i tijek događanja u Agenciji za elektroničke medije i Vijeću: oduzimanje koncesije na 3 dana, prosvjed i reakcije Agencije te ključni trenutak odmjeravanja snaga između prosvjednika i predstavnika Agencije. Podsjetila je da je Agencija radila sa školama u sprječavanju govora mržnje.
Sonja Schirmbeck napomenula je da joj se čini se da u RH nema visoke razine uključivanja građana u politiku, iako je istaknula Rijeku kao jednu od lokanih jedinica u kojima se rade nove stvari.
U zanimljivoj raspravi, naglašeno je da nezavisne institucije ne generiraju promjene nego preveniraju nazadovanje. Za jačanje demokracije trebalo bi sustavno jačati civilno društvo, medije i neovisnost znanstvene zajednice. Financije su važne i preko njih se može utjecati na one institucije koje iznose javne društvene kritike.
Predstavnik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa rekao je da na Povjerenstvo nema direktnih napada, već da se radi o suptilnim mehanizmima zastrašivanja. Naglasio je da je Povjerenstvo od svog osnivanja utvrđivalo povrede dužnosti i etičkih načela. Godine 2018. u mandatu ministra Kušćevića donesen je zakon na prijedlog Povjerenstva u koji je ušao element kojim ono deklaratorno utvrđuje povrede etičkih načela. Nakon toga je prvo politika zauzela stav da se Povjerenstvo time ne može baviti iako je do tada sudska praksa to potvrđivala. Slijedila je odluka Ustavnog suda koja je to prepustila Upravnom sudu i onda je Upravni sud donio odluku da Povjerenstvo ne utvrđuje povrede etičkih načela (bez sjednice) i tek se nakon toga mijenja zakon.
Pučka pravobraniteljica je govorila o svom radu u kojem se bavi standardima neovisnosti u europskom i međunarodnom kontekstu. Spominje da se nezavisne institucije u radu susreću s direktnim prijetnjama i indirektnim pritiscima (kroz revizije i upravne postupke), te s davanjem novih mandata bez adekvatnih popratnih resursa. Financiranje iz proračuna i ovisnost o njemu je također faktor pritiska. Rule of Law Report Europske Komisije nema adekvatne javne eksponiranosti. Navodi da je tendencija da se u procesu uspostavljanje EU standarda odmiče se od preporuka i prema pravno obvezujućim mehanizmima. Uskoro očekuje donošenje dviju EU direktiva za neovisnost tijela poput pravobranitelja.
Tokom rasprave, govorilo se i o nejednakostima u društvu u kontekstu djelovanje civilnog društva i uloge filantropa u njezinom financiranju. To nije dobro za civilno društvo.
Predstavnica Povjerenika za informiranje, govorila je o izmjenama zakona o pravu na pristup informacijama koje su uvele financijsko kažnjavanje i to je pozitivno. Navela je da povjerenik više nema mogućnost podnošenja posebnih izvješća. Pretpostavlja se da je to zbog prošlih izvješća o tijelima koje najviše nezakonito postupaju i tijelima koja najviše šute. Ne razmatranje godišnjih izvješća na plenarnim sjednicama Sabora je veliki problem. Povjerenik je zatražio promjene poslovnika i to stoji više od godinu dan.
U nastavku diskusije s prisutnima, govorilo se o tome da neovisnost pravosuđa ne garantira demokratičnost; da je u RH je česti slučaj, da što je više nezavisnosti tih institucija, to je veće nazadovanje u demokratskom smislu, pogotovo kada institucije same sebe kontroliraju. Naveden je primjer DSV-a i naglašeno je da je potrebno reformirati to tijelo i da bez toga nema transparentnosti u pravosuđu. Također, raspravljalo se i o unutarnjoj neovisnosti u kontekstu hijerarhijskih organizacija.
Također, govorilo se o tome da unutarstranačka demokracija ne postoji i da je to faktor u nazadovanju. Naglašeno je da se obrazovanje ne mijenja zadnjih 30 godina te da je potrebno građansko obrazovanje. Sveučilište je više od rukovodstva. Strah u politici potiče autoritarne tendencija.
Kroz raspravu, naglašena je uloga civilnog društva u obrani od nazadovanja, na njemu je da brani i prevodi ulogu nezavisnih institucija javnosti. Ključno pitanje za organizacije civilnog društva je što se može napraviti da nezavisne institucije rade slobodnije. Jedan od prijedloga je da se izvješća ne usvajaju u saboru.
Prvo je rješenje uvijek obrazovanje, a onda i građanski odgoj i neformalno obrazovanje. Udruge kroz neformalne aktivnosti dižu kompetencije mladih za aktivno građanstvo. Treba im iskustvo demokracije. Kroz postojeće oblike participacije treba potaknuti sudjelovanje mladih. Napomenuto je da nemaju sve udruge transparentnost članstva niti uključuju mlade u odlučivanje. Međusektorska suradnja je potrebna za razvijanje odnosa povjerenja među institucijama. Treba raditi i na osnaživanju lokalnih službenika za rad s mladima.
Dario Čepo je zaključio okrugli stol s najavom da će u prosincu biti gotov policy papir koji će uključivati sve prijedloge i ideje s okruglog stola za borbu protiv nazadovanja.
