Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo održao je skup pod nazivom HRVATSKA U RALJAMA KLIJENTELIZMA: POLITIKE, POSTUPCI I POSLJEDICE TRGOVANJA INSTITUCINALNOM MOĆI u četvrtak, 14. veljače 2019., u Velikoj vijećnici Sveučilišta u Zagrebu.
Uvodničari i drugi sudionici skupa izlagali su i interdisciplinarno raspravljali o konceptualnim, metodološkim i specifičnim nacionalnim karakteristikama klijentelizma, ali su i ukazali na njegove svakodnevne pojavne oblike u različitim područjima društvenog života Hrvatske.
Voditelj skupa Goran Radman naglasio je da je klijentelizam tema koja privlači pažnju svih generacija zbog posljedica koje ima za budućnost hrvatskoga društva.
Kristijan Kotarski je održao uvodno izlaganje u kojem je diferencirao pojmove korupcija i klijentelizam, te je naglasio kako je u Hrvatskoj od prvih izbora prisutna koncentracija čak 63% svih mandata u rukama dvije najveće stranke. Ustvrdio je da je HDZ stranka koja je od svoga osnivanja osvojila daleko najviše mandata od svih ostalih stranka u tranzicijskim ekonomijama
Valentina Vučković i Ružica Šimić Banović ponudile su tezu da Hrvatska uvodi reforme za vrijeme krize, što je u suprotnosti sa općeprihvaćenim stavom da se reforme uvode kada to dozvoljavaju povoljni makroekonomski uvjeti.
Velibor Mačkić raspravljao je o klijentelizmu na području brodogradnje, te je došao do zaključka da država povećava jamstva brodogradilištima u izbornim godinama.
Vuk Vučković je argumentirao da je klijentelizam široko rasprostranjen u lokalnoj samoupravi, odnosno da građani nagrađuju proračunski populizam i povećavanje dugova, što podupire njegovu tezu da korumpirani gradonačelnici imaju veće šanse za reizbor.
Anka Kekez je analizirala klijentelizam na primjeru socijalnih usluga, točnije pomoći i njege u kući.
Mačkić je, u suradnji s Petrom Sorićem, definirao klijentelizam kao, između ostalog, rezultat loše poduzetničke aktivnosti.
Dora Kršul je naglasila ulogu klijentelizma u akademskoj zajednici koja se često brani tezom autonomije sveučilišta.
Vlasta Ilišin je u svome istraživanju dokazala da mladi Hrvati najčešće od svih građana Europske unije opravdavaju korištenje veza i poznanstava pri nalaženju posla i da kontinuirano opada percepcija meritokratskih načela u društvu.
Snježana Banović istaknula je da je hrvatska kulturna politika postala polje ideološko-političke kontrole i autocenzure, ne prostor obogaćivanja društva.
Dražen Lalić analizirao je klijentelizam u nogometu i rekao da je u hrvatskom društvu nogomet često sluga politike, ali da je politika nerijetko sluškinja nogometa.
Josip Kregar smatra da država često legitimira sebičnost, te da obrazovanje i stručnost ne igraju nikakvu ulogu.
Saša Leković smatra da novinari moraju biti bezuvjetna brana klijentelizmu.
Ivan Markešić je upozorio na slanje političkih poruka predstavnika Katoličke crkve prije izbora.
Dario Čepo je ponudio pesimističnu prognozu hrvatske politike unatoč ulasku u Europsku uniju, naglasivši pritom neuspješnu politiku uvjetovanja Europske unije tijekom pregovora koji ne vode istinskoj probrazbi institucija.
Knjigu sažetaka svih govornika preuzmite na:
dig 
dav 
dig 
dav 
dav
