Osvrt na teritorijalni ustroj (županijsku razinu) u Hrvatskoj

Regionalna razina u Hrvatskoj se od početka 1990-ih razvijala u odsutnosti strateškog pristupa razvoju teritorijalne samouprave. Za to vrijeme, regionalna razina u Europi prošla je nekoliko razvojnih faza i razvijala se u okviru općih tendencija razvoja teritorijalne samouprave kao što su tendencija prema reformi teritorijalne osnove i jačanja demokratskog legitimiteta samoupravnih jedinica.

Jedinice regionalne samouprave u Hrvatskoj su županije. Uvedene su u organizaciju teritorijalne samouprave početkom 1990-ih, a kao uzor njihovog institucionalnog oblikovanja poslužile su hrvatske srednjovjekovne županije, a ne suvremeni koncept regije. Također, cijeli politički sustav Hrvatske nastojao se izgrađivati po uzoru na francuski polupredsjednički sustav i to prije procesa decentralizacije koji se početkom 1980-ih dogodio u Francuskoj.

Hrvatska je podijeljena na 20 županija, a uz njih postoji i Grad Zagreb kao glavni grad Hrvatske koji uz status grada ujedno ima i status županije. Županije su uglavnom oblikovane na temelju političkih, a ne stručnih kriterija teritorijalne podjele.

Tijekom 1990-ih županije su poslužile kao oslonac centralizacije i etatizacije cjelokupnog sustava teritorijalnog upravljanja. To je bilo posebno vidljivo kroz instituciju župana koji je kumulirao funkcije lokalno izabranog dužnosnika kojeg birala županijska skupština, ali i centralno imenovanog funkcionara koji je nakon izbora u županijskom predstavničkom tijelu trebao dobiti potvrdu predsjednika Republike. Pogodovale su centraliziranom modelu upravljanja zemljom koji je imao svoje opravdanje tijekom ratnog stanja i okupacije  1990-ih, ali takav model nema racionalno opravdanje nakon uspostave državnog suvereniteta na cjelokupnom području međunarodno priznate Hrvatske.

Promjene Ustava i donošenje novog normativnog okvira funkcioniranja teritorijalne samouprave iz 2000. i 2001. godine predstavljale su novu pravnu osnovu djelovanja županija kao jedinica srednje razine u Hrvatskoj. Županije su postale jedinice područne (regionalne) samouprave, a koncepcija na kojoj se temeljio njihov položaj je umjesto do tada dominantne koncepcije s brojnim elementima upravne decentralizacije, postala koncepcija političke decentralizacije.

No, usprkos normativnim promjenama, teritorijalna podjela zemlje ostala je do danas nepromijenjena. Županije se nisu razvile u moderne regionalne jedinice koje će postati ključni akteri stimulacije društveno-gospodarskog razvoja zemlje. Stupanj identifikacije građana sa županijama je prilično nizak što dodatno otežava njihovo pozicioniranje. Samoupravni djelokrug županija, kao uostalom i temeljnih samoupravnih jedinica je prilično konfuzan, a nedostaje jasna vizija uloge koju bi županije trebale imati u sustavu organizacije vlasti u Hrvatskoj. Buduće pristupanje Hrvatske Europskoj uniji pred regionalnu samoupravu postavlja nove zadaće i zahtjeva da se županije pozicioniraju kao vrlo bitne karike nove regionalne politike u Hrvatskoj.

Zbog toga je potrebno razviti i modernizirati županijsku razinu vlasti kako bi bila u stanju preuzeti obavljanje poslova koje uobičajeno čine katalog poslova regionalnih jedinica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *