Predstavljanje knjige SOCIJALNO-DEMOGRAFSKA REPRODUKCIJA HRVATSKE

U srijedu, 18. prosinca 2019. godine, u Auli Sveučilišta u Zagrebu održano je predstavljanje knjige Socijalno-demografska reprodukcija Hrvatske, urednika prof.dr.sc. Vlade Puljiza, u organizaciji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo. Promotori knjige bili su prof.dr.sc. Anđelko Akrap, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i prof.dr.sc. Siniša Zrinšćak, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Predstavljanje knjige započelo je pozdravnim govorom Tvrtka Jakovine, predsjednika Upravnog odbora Centra Miko Tripalo. Urednik knjige Vlado Puljiz u uvodnom je izlaganju naglasio da je zbornik nastao na temelju znanstvenostručne rasprave iz svibnja 2018. godine, te da sadrži ukupno 9 poglavlja u čijem je pisanju sudjelovalo 14 autora. Puljiz tvrdi da se zbornikom nastojalo odgovoriti na nekoliko pitanja, prije svega kako se „proizvodi“ društvo, odnosno kakav je socijalni kapital hrvatskoga društva. Tematski je zbornik podijeljen u tri cjeline u kojima se analiziraju različite teme: demografski pokazatelji, obiteljska politika i politika socijalnog investiranja.

Prvi promotor, Anđelko Akrap, upozorio je da se problemu demografije pristupa jednostrano, te da su sve hrvatske vlade do sada nudile parcijalna rješenja za iznimno složenu problematiku. Predstavio je statističke podatke prema kojima je Hrvatska u krugu Bugarske i Rumunjske kada je riječ o demografskim pokazateljima; u 15 smo država s najstarijim stanovništvom; povećalo se očekivano trajanje života i raste udio starijeg stanovništva. Akrap smatra da bi mjere za poticanje nataliteta trebale biti duboko utkane u ekonomske politike, te da Hrvatska nema sustav gradova koji će podržati stanovništvo u svome okruženju što posljedično dovodi do iseljavanja stanovništva i njihovu koncentraciju u najvećim gradovima.

Drugi promotor, Siniša Zrinšćak, svoje je izlaganje otvorio pitanjem o ulozi državne intervencije u društvu koje proizvodi. Ovu knjigu smatra pozivom protiv redukcionizma i (pre)čestog shvaćanja da su postmodernističke vrijednosti uzrok demografskog pada. Zrinšćak smatra da je demografski pad istovremeno posljedica obiteljske politike i demokratizacije odnosa roditelja i djece jer se u Hrvatskoj individualističke vrijednosti isprepliću s tradicionalnima. Tvrdi da je pogrešno shvaćanje da socijalno investiranje uključuje investiranje smo u znanje i sposobnosti pojedinca. Ova knjiga za Zrinšćaka predstavlja ambiciju u socijalnom smislu, da se potaknu donositelji odluka i ostali akteri na djelovanje u svrhu demografskog rasta Hrvatske.

Završne riječi održao je Vlado Puljiz. Naglasio je da je najvažnije ulaganje u djecu predškolske dobi jer se tada formiraju kognitivne sposobnosti; ulaganje u djecu je proizvodnja društva. Problematičnim ističe činjenicu da u Hrvatskoj malo djece pohađa predškolske programe, poput vrtića, što je izrazito bitna socijalna komponenta. Jednako tako, smatra da se mora više ulagati u cjeloživotno učenje osoba starije životne dobi. Zaključno, izrazio je nadu da će se ova tema nastaviti produbljivati, te da će politika dobiti nove poticaje za djelovanje.

Tijekom rasprave Davorko Vidović, bivši Ministar rada i socijalne skrbi, istaknuo je da Hrvatska nema imigracijsku (useljenjičku) politiku te da je ove godine dozvoljen ulazak 85 000 radnika. Demografski trendovi, kaže Vidović, mogu ugroziti rast gospodarstva. Dario Čepo, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član Centra Miko Tripalo, pitao je možemo li spustiti ovu raspravu na lokalnu razinu, odnosno možemo li raspravljati o demografskim trendovima neovisno o stanju u Zagrebu. Anđelko Akrap je odgovorio da postoji problem u tome koji se očituje u nemogućnosti financiranja nekih jedinica lokalne samouprave. Hrvatska, prema Akrapu, nema strategiju regionalnog razvoja te ukidanje županija ne vidi kao rješenje. Vedran Đulabić, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član Centra Miko Tripalo, tvrdi da ovakva teritorijalna podjela nije održiva. Građani idu tamo gdje je gospodarstvo najjače te je iz te perspektive logično da napuštaju manja naselja. Đulabić se zalaže za smanjenje županija i općina. Ivan Rimac, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član Centra Miko Tripalo, tvrdi da će se devastacija sela nastaviti jer je to najmanje akumulativna grana. Hrvatska izvozi radnu snagu koja je visokoobrazovana, a na mjestima na koja odu nije dovoljno cijenjena. Područja oko urbanih središta se, prema Rimcu, urušavaju.