Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo održao je konferenciju „Vrijednosti na granicama EU“ u srijedu, 17. lipnja 2026. godine u dvorani Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj (Bakačeva 3, Zagreb).
Konferencija se organizirala u okviru projekta „Glas s ruba: Mladi oblikuju Europu vrijednosti“, koji Centar provodi uz potporu TF u suradnji s programom Engaging Central Europe (ECE) The German Marshall Fund-a. Cilj projekta je jačanje razumijevanja europskih vrijednosti, demokracije i aktivnog građanstva među mladima.
Završna konferencija projekta „Glas s ruba: mladi oblikuju Europu vrijednosti“ održana je s ciljem predstavljanja rezultata projekta usmjerenog na jačanje razumijevanja i prihvaćanja temeljnih vrijednosti Europske unije među mladima u rubnim dijelovima Hrvatske.
Konferenciju je otvorio Hrvoje Nemet, tajnik Centar, koji je pozdravio okupljene sudionike, zahvalio partnerima i suradnicima te ukratko predstavio projekt i njegove ciljeve.
U nastavku se prisutnima obratio prof. dr. sc. Dario Čepo, voditelj projekta. Osvrnuo se na razvoj projektne ideje i iskustva prethodnih projekata usmjerenih na europske teme i uključivanje mladih. Naglasio je kako je temeljna ideja projekta bila izbjeći pristup u kojem se mladima nameću unaprijed definirani stavovi o Europskoj uniji i njezinim vrijednostima. Umjesto toga, projekt je nastojao otvoriti prostor mladima da sami prepoznaju i definiraju vrijednosti koje smatraju važnima. Posebno je istaknuo važnost izlaska iz velikih urbanih središta te rada s mladima u manjim, otočnim i rubnim sredinama koje se često nalaze izvan fokusa javnih rasprava.
Predstavljanje rezultata projekta
Tijekom projekta provedeno je osam radionica u Visu, Ivanić-Gradu, Koprivnici, Rijeci, Rabu, Iloku, Osijeku i Šibeniku. U radionicama je sudjelovalo približno stotinu srednjoškolaca različitih razina znanja i interesa za europske teme. Sudionicima konferencije predstavljeni su ključni nalazi radionica.
Mladi su kao vrijednosti koje svakodnevno prepoznaju navodili:
- slobodu govora i izražavanja mišljenja,
- slobodu kretanja unutar Europske unije,
- jednakost pred zakonom i u obrazovnom sustavu,
- ravnopravnost spolova,
- solidarnost kroz volontiranje, humanitarne akcije i pomoć potrebitima.
Istaknuto je kako mladi navedene vrijednosti uglavnom povezuju sa svojim neposrednim iskustvom, školom, obitelji, lokalnom zajednicom i prijateljima, dok ih rjeđe povezuju s Europskom unijom kao političkom zajednicom.
Kada su govorili o konkretnim primjerima djelovanja Europske unije u svojim sredinama, mladi su najčešće navodili Erasmus+ programe, obnovu škola i infrastrukture putem EU fondova, pravo glasa na izborima za Europski parlament, Europsku karticu zdravstvenog osiguranja, projekte zaštite okoliša te uključivanje učenika iz Ukrajine u obrazovni sustav.
Posebno zanimljiv nalaz odnosio se na vrijednosti koje mladi smatraju nedovoljno zastupljenima u europskim raspravama. Među njima su istaknuli:
- ekološku održivost,
- digitalnu sigurnost i zaštitu privatnosti,
- ljudsko dostojanstvo,
- međugeneracijsku pravednost,
- borbu protiv diskriminacije i korupcije,
- kulturnu raznolikost.
Zaključeno je da mladi pokazuju visoku razinu osviještenosti o društvenim vrijednostima te žele biti ozbiljnije uključeni u procese donošenja odluka.
Panel rasprava
Nakon predstavljanja rezultata održana je panel rasprava u kojoj su sudjelovali:
- Anja Gvozdanović sa Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Centra Miko Tripalo
- Kristijan Orešković iz Mreže mladih Hrvatske,
- Rahela Jonson Lozančić iz Isusovačke klasične gimnazije,
- Marko Boko, predstavnik Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Predstavljajući paneliste, prof. dr. sc. Dario Čepo istaknuo je važnost uključivanja različitih perspektiva, obrazovnog sektora, civilnog društva, akademske zajednice i europskih institucija.
Rahela Jonson Lozančić predstavila je iskustva Isusovačke klasične gimnazije u provođenju brojnih projekata usmjerenih na građanski odgoj, europske vrijednosti i društvenu odgovornost mladih. Istaknula je kako škola kroz različite europske i obrazovne programe učenicima pruža priliku za razvoj znanja o demokraciji, solidarnosti i aktivnom građanstvu. Naglasila je da u takvim aktivnostima ne sudjeluju samo maturanti, nego i učenici nižih razreda, čime se kod mladih od najranije dobi razvijaju vrijednosti sudjelovanja, tolerancije i društvene angažiranosti.
Kristijan Orešković iz Mreže mladih Hrvatske govorio je o iskustvima rada s mladima u procesima donošenja javnih politika. Istaknuo je da se kroz programe i edukacije koje Mreža provodi pokazuje kako je mladima posebno zanimljivo razumjeti na koji način nastaju javne politike i kako mogu sudjelovati u njihovu oblikovanju. Naglasio je da interes mladih za društvena i politička pitanja postoji, ali da je ključno osigurati odgovarajuće načine njihova uključivanja. Prema njegovu iskustvu, mladi pokazuju spremnost za sudjelovanje kada im se pruži stvarna prilika da budu uključeni i kada osjećaju da se njihov glas uvažava.
Anja Gvozdanović predstavila je rezultate istraživanja o povjerenju građana u institucije. Naglasila je da u Hrvatskoj već dulje vrijeme postoji izraženo nepovjerenje prema institucijama te da nijedna institucija ne uživa povjerenje više od polovice građana. Posebno je upozorila na vrlo nisku razinu povjerenja u političke stranke i medije. Istaknula je kako je povjerenje preduvjet građanske participacije te da osjećaj uključenosti značajno utječe na spremnost građana za društveni angažman.
Marko Boko predstavio je aktivnosti Europskog parlamenta usmjerene prema mladima te rezultate programa Škola ambasador Europskog parlamenta. Naglasio je važnost razvoja političke pismenosti među mladima te činjenicu da većina mladih informacije danas dobiva putem društvenih mreža, što zahtijeva nove pristupe komunikaciji i građanskom obrazovanju.
Rasprava i zaključci
U raspravi dodatno je potvrđeno nekoliko ključnih zaključaka projekta:
- mladi prepoznaju demokratske vrijednosti, ali ih ne povezuju uvijek s Europskom unijom;
- mladi iz rubnih i perifernih sredina žele aktivnije sudjelovati u društvenim procesima;
- postoji potreba za snažnijim građanskim i europskim obrazovanjem koje je povezano s lokalnim iskustvima;
- vladavina prava ostaje područje u kojem mladi u pojedinim sredinama prepoznaju značajan jaz između deklariranih vrijednosti i svakodnevne prakse.
Kao preporuke za budući rad istaknuti su potreba za lokalno ukorijenjenim europskim obrazovanjem, sustavnom podrškom ruralnim i otočnim sredinama, stvaranjem trajnih mehanizama sudjelovanja mladih te jačanjem kulture vladavine prava i povjerenja u institucije.
Konferencija je zaključena zahvalom svim sudionicima, partnerima, školama i mladima koji su sudjelovali u projektu te pozivom na nastavak aktivnosti usmjerenih na jačanje demokratskih vrijednosti i aktivnog građanstva među mladima.
U nastavku se nalazi program konferencije i fotografije sa događanja:
