Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo održao je konferenciju Više od PR-a: razvoj strategija za borbu protiv greenwashinga i youthwashinga u ponedjeljak, 24. studenoga 2025. godine na Algebra Bernays Sveučilištu, Gradiščanska ulica 24, Zagreb.
Prvo je projekt predstavljen kroz provedene aktivnosti i inicijative. Moderatorica je otvorila diskusiju i postavila pitanje o povijesti upotrebe termina youthwashing, istaknuvši da je greenwashing poznat i prisutniji pojam u javnoj sferi.
Tijekom rasprave istaknuto je kako niti greenwashing niti youthwashing još uvijek nisu dovoljno mainstream teme. Glavni cilj projekta bio je provjeriti razinu svijesti među mladima o tim pojavama. Istraživanje je pokazalo da ljudi prepoznaju greenwashing, ali ne u dovoljnoj mjeri. Ako pažnja nije usmjerena prema ovom fenomenu/problemu, javnost ga ne prepoznaje. Zanimljivi nalazi uključivali su rodne razlike, žene su pokazale veću ekološku svijest, ali došlo je i do paradoksa vezanog uz obrazovanje: obrazovaniji ispitanici bili su skloniji toleranciji prema greenwashingu. Također, iako se očekivalo da urbani građani budu stroži prema greenwashingu, istraživanja nisu potvrdila tu pretpostavku.
Komparativna analiza između Njemačke i Hrvatske pokazala je da se u Njemačkoj o greenwashingu rijetko govori izvan akademskog konteksta, dok u Hrvatskoj pojam gotovo i ne koristi. Rasprava se potom usmjerila na teme youth strategije i politike mladih u Hrvatskoj. Nacionalna strategija mladih 2023.–2025. ne pokriva stvarne potrebe mladih, a vlada općenito ne obraća dovoljno pažnje na probleme mladih. Civilno društvo preuzima inicijativu i pokušava uvrstiti te teme u nacionalnu strategiju. Youthwashing u Hrvatskoj najčešće se pojavljuje u političkim kampanjama, iako ne bi trebao biti mainstream.
Primjeri iz prakse dodatno su ilustrirali problem. Obrazovne institucije ne mogu priuštiti youthwashing, jer bi neautentične poruke naišle na negativnu reakciju studenata koji sami financiraju svoje obrazovanje. Takve institucije imaju veliku odgovornost u iskrenom i transparentnom pristupu prema mladima. Također je spomenut primjer vojske i propagandnih plakata u Njemačkoj koji, iako su zamišljeni kao privlačni mladima, zapravo prikazuju netočne i neprikladne poruke. Lokalna i nacionalna youth vijeća u Njemačkoj često ne funkcioniraju učinkovito; mladi mogu izraziti svoje mišljenje, ali ono rijetko biva ozbiljno usvojeno, što u biti predstavlja tipičan primjer youthwashinga.
Zaključak rasprave bio da se greenwashing i youthwashing trebaju istraživati i kritički propitivati. Ako nešto izgleda previše savršeno ili idealno, potrebno je zadržati skepticizam i kritički pristup. Edukacija o tim fenomenima trebala bi biti uključena u kurikulume, od osnovnih škola do viših obrazovnih institucija kako bi mladi razvili kritičko mišljenje i prepoznali manipulativne prakse u društvu. Na individualnoj razini važno je dodatno se educirati i osvijestiti ove pojave. Cijeli događaj naglasio je važnost autentičnosti, kritičkog promišljanja i uključivanja mladih u procese koji utječu na njih te je pokazao da su greenwashing i youthwashing relevantne teme koje zaslužuju sustavnu edukaciju i veću pažnju na svim razinama društva.
U nastavku se nalazi program konferencije i galerija događaja:
