Konferencija „Kazneno pravosuđe između neovisnosti i odgovornosti: stvarni izazovi u svjetlu preporuka Izvješća o vladavini prava“ održana je 16. prosinca 2025. godine u Novinarskom domu u Zagrebu, u Perkovčevoj ulici 2, in memoriam prof. emer. dr. sc. Petru Novoselcu, pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske. Konferenciju su organizirali Hrvatska udruga za europsko kazneno pravo i Centar Miko Tripalo, a okupila je brojne predstavnike akademske zajednice, pravosuđa i pravne prakse.
Konferencija je započela pozdravnim riječima predstavnika organizatora, u kojima je istaknuta važnost okupljanja posvećenog sjećanju na prof. emer. dr. sc. Petra Novoselca, uz naglasak na njegov izniman doprinos hrvatskoj kaznenopravnoj znanosti i njegovu trajnu prisutnost u akademskoj i stručnoj zajednici. U uvodnom dijelu predstavljeno je i djelovanje Centra Miko Tripalo, kao i širi projektni i društveni kontekst u kojem se konferencija održava.
Uvodna izlaganja bila su posvećena prisjećanju na profesora Novoselca kao jednog od najznačajnijih hrvatskih kaznenopravnih znanstvenika, cijenjenog profesora i intelektualca koji je bio spreman misliti i djelovati izvan ustaljenih okvira. Naglašena je njegova principijelnost, hrabrost u zauzimanju stavova te dugogodišnji angažman u raspravama o pravosuđu i vladavini prava, osobito kroz rad u Centru Miko Tripalo.
U nastavku programa izneseni su temeljni biografski podaci te kronološki pregled znanstvenog, nastavnog i javnog djelovanja profesora Novoselca. Posebno je istaknuta njegova uloga u oblikovanju generacija pravnika te doprinos različitim pravnim akademskim sredinama u Hrvatskoj. U više obraćanja naglašeno je da je bio iznimno cijenjen ne samo kao vrhunski pravnik i profesor, već i kao čovjek, miran, staložen i uvijek otvoren za razgovor i razumijevanje različitih stajališta. Istaknuta je njegova dosljedna privrženost kulturi dijaloga, kao i spoj teorijske širine, poznavanja prakse i intelektualne kreativnosti koji je obilježio njegov rad. Kao manje poznata činjenica, spomenut je i njegov prevoditeljski doprinos, kojim je dodatno obogatio domaći intelektualni prostor.
U prvom dijelu stručnih izlaganja raspravljalo se o ulozi kaznenopravne dogmatike u afirmaciji vladavine prava i zaštiti ljudskih prava, o zabludi o protupravnosti kroz doktrinarne postavke o krivnji maloljetnih počinitelja kaznenih djela, o ulozi i promjenama instituta krivnje u kaznenom pravu, s posebnim osvrtom na institut isprike, kao i o rezultatima međunarodnog istraživanja o percepciji korupcije i antikorupcijskom obrazovanju u Bugarskoj, Grčkoj i Hrvatskoj.
U nastavku konferencije pažnja je bila usmjerena na pitanja sudske neovisnosti i učinkovitosti kaznenog postupka u svjetlu preporuka Izvješća o vladavini prava za 2025. godinu. Izvješće za Republiku Hrvatsku u području neovisnosti i odgovornosti sudbene vlasti identificira više ključnih problema, među kojima se ističu broj neriješenih predmeta i duljina trajanja sudskih postupaka. Iako je na razini županijskih sudova zabilježen blagi pad broja neriješenih predmeta, i dalje postoji potreba za daljnjim unaprjeđenjem učinkovitosti rada sudova.
Posebno su istaknuti izazovi u području učinkovitosti istraga i kaznenog progona u predmetima korupcije, kao i kvalitete sudskih postupaka i odluka. U provedbi preporuka iz prethodnih izvješća ostvaren je određeni napredak, osobito kroz zakonodavne izmjene u skladu sa Strategijom sprječavanja korupcije, no naglašeno je da se stvarni učinci tih izmjena tek trebaju u potpunosti procijeniti u praksi. Naglašena je važnost kvalitete kaznenog postupka, uključujući pravo na neovisan, nepristran i pravičan postupak, javnost suđenja te donošenje odluka u razumnom roku.
Kao praktični problemi istaknuti su tehnički i organizacijski uvjeti rada sudova, način vođenja spisa te uvjeti za održavanje rasprava. Posebna pozornost posvećena je suđenju u odsutnosti u kontekstu relevantnih europskih standarda i sudske prakse Europskog suda za ljudska prava, uz osvrt na zakonske pretpostavke i različite procesne režime ovisno o težini kaznenog djela. Naglašena je potreba za boljom tehničkom podrškom, učinkovitijom razmjenom znanja, jasnijim ovlaštenjima u radu s elektroničkim sustavima te ujednačavanjem sudske prakse. Istaknuta je i važnost normativne koherentnosti između parničnog i kaznenog postupka, kao i uloga kasacijskih mehanizama.
U daljnjem dijelu programa razmatrana su pitanja neovisnosti pravosuđa kroz analizu sudskih odluka, vođenje stegovnih postupaka protiv sudaca u praksi europskih sudova, uloga tijela nadležnih za izbor zamjenika državnih odvjetnika, neovisnost i demokratska odgovornost Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te prepreke s kojima se suočava Europsko javno tužiteljstvo u državama članicama s izraženim nedostatcima u vladavini prava.
Konferencija je zaključena okruglim stolom posvećenim Izvješću o vladavini prava za 2025 godinu. Istaknuto je da, prema Izvješću o vladavini prava za 2025. godinu, percepcija neovisnosti sudova bilježi blago poboljšanje, no i dalje ostaje izrazito niska. Takva percepcija povezuje se ne samo s političkim pritiscima i stvarnim ili percipiranim oblicima korupcije, već i s unutarnjim slabostima samog sustava. Naglašeno je da stvarna i uvjerljiva neovisnost sudstva mora biti praćena razvijenom kulturom kritičnosti i samokritičnosti unutar pravosuđa, jer bez unutarnje odgovornosti nije moguće izgraditi povjerenje javnosti.
Posebno je istaknuta aktualnost analiza koje je prof. emer. dr. sc. Petar Novoselec iznio još 2008. godine, u kojima je precizno identificirao uzroke nezadovoljstva građana sudstvom, uključujući neprikladno organiziranu sudsku mrežu, neujednačeno opterećenje sudaca, nedostatnu stručnost, slab radni učinak i neodgovornost u obavljanju sudačke dužnosti. Unatoč brojnim reformama, zaključeno je da su ti problemi u velikoj mjeri i danas prisutni.
Kao primjer nedovoljno promišljenih reformskih rješenja navedeno je osnivanje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, koji nije u potpunosti ostvario prvotno zamišljenu ulogu ujednačavanja sudske prakse. Ukazano je na izostanak mentorskog prijenosa znanja, nedovoljno iskustvo u drugostupanjskom odlučivanju te istodobno nedovoljno korištenje kapaciteta Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, što je dovelo do organizacijskih i kvalitativnih poteškoća.
Nadalje, istaknuti su dugotrajni problemi u sustavu imenovanja i ocjenjivanja sudaca, koji se unatoč čestim zakonodavnim izmjenama nisu pokazali učinkovitim. Naglašeno je da sastav Državnog sudbenog vijeća i metodologija ocjenjivanja rada sudaca ne osiguravaju uvijek dovoljno objektivan i transparentan uvid u stvarnu kvalitetu i opseg rada, pri čemu odluke nerijetko ostavljaju dojam subjektivnosti.
Zaključno je naglašeno da pogrešno shvaćena neovisnost sudbene vlasti, koja se poistovjećuje s odsustvom odgovornosti, i dalje predstavlja ozbiljan problem. Sudska neovisnost podrazumijeva zaštitu od vanjskih utjecaja, ali ne i izuzeće od ustavnih i zakonskih okvira, niti od stručne i etičke odgovornosti. Sustav koji pretjerano naglašava kvantitativne norme rada, uz mogućnost stegovne odgovornosti zbog njihova neispunjenja, dodatno ugrožava kvalitetu sudskih odluka i povjerenje javnosti u pravosuđe.
Konferencija je organizirana u okviru projekta „Glas civilnog društva za vladavinu prava: Platforma za promicanje i zaštitu temeljnih vrijednosti EU – Impact4Values 2.0“, koji jača kapacitete organizacija civilnog društva i povezuje ih u neformalnu mrežu za promicanje i zaštitu temeljnih vrijednosti Europske unije, s ciljem podizanja javne svijesti, edukacije mladih i jačanja dijaloga s institucijama.
U nastavku možete pronaći program konferencije i galeriju događaja.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
