Komentari Centra Miko Tripalo na prijedlog Zakona o sprječavanju sukoba interesa

Ovo su neki od komentara Centra Miko Tripalo na prijedlog Zakona o sprječavanju sukoba interesa:

Pozitivno je što prijedlog novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa uvodi obavezu deklariranja potencijalnog sukoba interesa kada se on pojavi tijekom mandata dužnosnika. Pozitivne su i odredbe da se dužnosnik treba izuzeti kod odluka, ne samo kad one utječu na njegov vlastiti poslovni interes i interes povezanih osoba, nego i kad utječu na poslovni interes poslodavca kod kojih je bio u radnom odnosu u posljednje dvije godine prije stupanja na dužnost.

Prijedlog Zakon mijenja izbornu proceduru za Predsjednika i članove povjerenstva povećavajući broj kandidata o kojima Sabor glasa. Iako je za izbor potrebna većina zastupnika u Saboru, prijedlog ne predviđa drugi krug glasanja, pa se cijela procedura mora ponoviti. Na taj način Sabor nikada ne glasa o samo dva kandidata, pa se time postiže da i pri tajnom glasanju izabrani praktički mogu biti samo kandidati koji imaju podršku vladajuće većine. 

Obrazloženje prijedloga šuti o tome namjerava li se donijeti kodeks ponašanja, ili etički kodeks za visoke dužnosnike na nivou RH te za zastupnike u Saboru, iako prijedlog zakona predviđa da se takvi kodeksi ponašanja  donose na lokalnim razinama. Na isti način predlagač šuti o preporuci GRECO-a o pravilima ponašanja najviših dužnosnika u odnosu na lobiste te druge osobe koji pokušavaju utjecati na odluke državnih tijela. 

Prijedlog Zakona preuzima članke 2. i 5. iz starog zakona (sada 2. i 6.) koji definiraju sukob interesa i opće principe ponašanja dužnosnika, uključivo sa sprječavanjem korištenja javne funkcije za osobni probitak. Presudama Ustavnog i upravnih sudova spriječena je neposredna primjena ovih članaka i bilo kakve sankcije za njihovo kršenje, uključivo i putem konstatacije Povjerenstva da je došlo do povrede ovih načela.

Suprotno tome, GRECO je u svom zadnjem izvještaju za Hrvatsku istaknuo centralnu važnost ovih članaka te je upozorio na potrebu osiguranja njihovog provođenja (enforcement).  U člancima 66. i 92. svog izvještaja GRECO je dapače izrazio zabrinutost da Povjerenstvo može samo konstatirati povredu ovih načela, ali ne i izreći kazne. U međuvremenu je naša sudska praksa dovela do toga da Povjerenstvo više nema ni ovlaštenje ustvrditi je li došlo do povrede ovih članaka, pa je došlo do obustavljanja velikog brojnih postupaka koje je pokrenulo Povjerenstvo. 

Cjelokupan dokument možete pročitati ovdje: