Konferencija
Kulturna raznolikost, civilno društvo i međunarodna kulturna suradnja u Jugoistočnoj Europi
održana 3. i 4. lipnja 2013. g., Muzej Mimara, Zagreb, Hrvatska
u organizaciji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo i
Instituta za razvoj i međunarodne odnose/Culturelink
Međunarodnu konferenciju o kulturnoj raznolikosti, civilnom društvu i međunarodnoj kulturnoj suradnji u Jugoistočnoj Europi organizirali su IRMO/Culturelink i Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, u suradnji s Hrvatskim povjerenstvom za UNESCO i UNESCO-vim regionalnim uredom za znanost i kulturu u Europi (Venecija), 3. i 4. lipnja 2013. godine u Zagrebu. Konferencija je okupila predstavnike nacionalnih kontaktnih točaka UNESCO-ve Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izraza iz Jugoistočne Europe, te istraživače, profesionalce, umjetnike, članove mreže Culturelink i druge sudionike iz Jugoistočne Europe i šire. Sudjelovalo je 55 sudionika iz 16 zemalja.
Nakon usvajanja UNESCO-ve Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izraza 2005. godine i prvog kruga periodičnih izvješća koja je primio i analizirao UNESCO, pitanje efektivne implementacije Konvencije sve je važnije. Cilj Konvencije je snažnije povezivanje kulture i razvoja, jačanje kulturne interakcije i dijaloga i uspostavljanje inovativnih pristupa međunarodnoj suradnji i solidarnosti. Konvencija potiče otvaranje prema drugim kulturama, te prepoznaje i zalaže se za specifičnu prirodu kulturnih aktivnosti, dobara i usluga kao nositelja identiteta, vrijednosti i značenja. Konvencija također potiče razvijene zemlje-potpisnice da ponude povlašteni tretman umjetnicima i kulturnim radnicima iz zemalja u razvoju kako bi pridonijeli razvoju njihovih kulturnih industrija. Ona naglašava ulogu i legitimnost javnih/kulturnih politika u promicanju kulturne raznolikosti i definira njihov odnos prema drugim međunarodnim instrumentima.
Rasprave tijekom konferencije bile su usredotočene na niz ključnih pitanja vezanih uz implementaciju Konvencije, te na analizu dobrih praksi i očekivanja međunarodne zajednice. Posebna pozornost posvećena je analizi informacija koje su dostavljene UNESCO-u putem periodičnih izvješća s fokusom na implementaciji Konvencije u Jugoistočnoj Europi. Konferencija se odvijala u četiri tematska okrugla stola, usredotočena na različite razine intervencije: analizu politika i planiranje, razmjenu informacija, operativna partnerstva i civilno društvo.
Sudionike konferencije pozdravili su dr. sc. Sanja Tišma, ravnateljica Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Goran Radman, predsjednik Upravnog odbora Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Anthony Krause, voditelj Odjela za kulturu UNESCO-vog Regionalnog ureda za kulturu i znanost u Europi, Venecija, te Tamara Perišić, pomoćnica ministrice kulture Republike Hrvatske.
François de Bernard, GERM, Francuska i Joost Smiers, Sveučilište u Utrechtu, Nizozemska, predstavili su sudionicima ključne koncepte vezane uz kulturnu raznolikost i sadašnje stanje u raspravama. U svojim analitičkim, mjestimice provokativnim uvodnim govorima podsjetili su na povijest rasprava o kulturnoj raznolikosti, od vremena rasprava o novom svjetskom informacijskom poretku, preko Desetljeća kulture i razvoja, do pregovora o Deklaraciji o kulturnoj raznolikosti usvojenoj 2001. i Konvenciji o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izraza usvojenoj 2005., s pozivanjem na odnos ovih instrumenata prema drugim međunarodnim ugovorima, uključujući i trgovinske sporazume. Oba govornika inzistirala su na važnosti kontinuirane mobilizacije vlada i civilnog sektora, te su formulirali niz preporuka u cilju što učinkovitije Konvencije.
Prvi okrugli stol Nova vizija: integriranje kulturne raznolikosti u politike održivog razvoja, pravne okvire, strategije i akcijske planove moderirala je Nada Švob-Đokić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Danielle Cliche, načelnica UNESCO-vog Odjela za raznolikost kulturnih izraza i tajnica Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izraza 2005., dala je iscrpan pregled glavnih aspekata Konvencije i najvažnijih koraka koje je UNESCO poduzeo u osiguranju njezine učinkovite implementacije. Serhan Ada iz Sveučilišta Bilgi u Istambulu, Turska, objasnio je teškoće integriranja kulturne raznolikosti u tursku kulturnu politiku. Naglasio je činjenicu da Turska još nije ratificirala Konvenciju 2005. i istaknuo ideološki sukob između konzervativnih i liberalnih struja u zemlji koji je postao očit u protestima na Trgu Taksim koji još traju. Dona Kolar Panov iz Međunarodnog balkanskog sveučilišta u Makedoniji iznijela je svoju analizu makedonske kulturne politike usredotočivši se većinom na specifičnu povezanost između Konvencije i oblikovanja medijskih i komunikacijskih politika. Arlinda Kondi Toci iz Ministarstva turizma, kulture, mladih i sporta Albanije i nacionalne kontaktne točke za Konvenciju 2005. predstavila je kulturnu politiku Albanije isticanjem zakonskih mjera Ministarstva i mehanizama uspostavljenih za promicanje i očuvanje materijalnog i nematerijalnog nasljeđa. Dragoljub Janković iz Ministarstva kulture Crne Gore i nacionalne kontaktne točke za Konvenciju 2005. opisao je strukturu kulturne politike Crne Gore. Posvetio je osobitu pozornost na mjere koje je vlada poduzela izgradnjom kulturnih centara i financiranjem mirovina za samostalno zaposlene umjetnike.
Drugi okrugli stol, Promicanje kulturnih politika: razmjena, analiza, diseminacija informacija i podizanje svijesti, moderirala je Jaka Primorac iz IRMO-a. Fokus ovog okruglog stola bio je na izvještavanju o mehanizmima iz Članka 19 (razmjena informacija i iskustva vezanih uz prikupljanje podataka i statistiku, kao i najbolje prakse), te Članka 9 Konvencije 2005. („Potpisnice će davati odgovarajuće informacije u svojim izvješćima UNESCO-u svake četiri godine o mjerama koje su poduzete u cilju zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izraza unutar vlastitog teritorija i na međunarodnoj razini.“). Christine M. Merkel iz Njemačkog nacionalnog povjerenstva za UNESCO opisala je sadašnja međunarodna nastojanja implementacije Konvencije, te je podijelila svoje široko iskustvo u praćenju i provedbi Konvencije. Paško Bilić i Nina Obuljen Koržinek iz IRMO-a dali su komparativnu analizu fokusiranu na zemlje Jugoistočne Europe koje su uspoređene s odabranim europskim zemljama (uključujući Kanadu). Svrha ove komparativne analize bila je pridonijeti razmišljanjima o budućim mehanizmima komparativnih analiza nacionalnih izvješća kako bi se mogle procijeniti prednosti i slabosti implementacije glavnih ciljeva Konvencije. Yuriy Vulkovsky iz Fondacije za urbane projekte i istraživanja (FUPR: Foundation for Urban Projects and Research) iz Bugarske objasnio je pad kulturne raznolikosti u svojoj zemlji zbog ekonomskih pritisaka i centralizacije kulturne proizvodnje i potrošnje u glavnom gradu, te ograničenog broja lokalnih centara, što ostavlja periferiju svih takvih centara potpuno izoliranom. Violeta Simjanovska iz PAC Multimedia-e iz Makedonije prikazala je sumorno stanje statusa kulturne raznolikosti u vlastitoj zemlji čiju kulturnu politiku ugrožavaju nacionalističke manipulacije kojih je najbolji primjer projekt Skopje 2014 koji uključuje izgradnju brojnih spomenika i muzeja koji uzdižu herojsku prošlost, a ignoriraju multikulturnu sadašnjost.
Sljedeći dan konferencija je otvorena trećim okruglim stolom Jačanje raznolikosti kulturnih izraza: kako njegovati kreativnost? koji je moderirala Daniela Angelina Jelinčić iz IRMO-a. Sudionici ovog okruglog stola pozvani su na upoznavanje sa sadašnjim stanjem, osobito uzevši u obzir međunarodnu suradnju kako je definirana u Člancima 12-18 Konvencije 2005., kao i s relevantnim podacima prikupljenim u nacionalnim izvješćima, te na predstavljanje inovativnih primjera implementacije Konvencije na nacionalnoj i regionalnoj razini. Posebna pozornost posvećena je izvješćima predstavnika nevladinih udruga iz Jugoistočne Europe koje su primile sredstva iz Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost (IFCD: International Fund for Cultural Diversity) u razdoblju 2011.-2013. godine. Oni su predstavili glavna postignuća i izazove na koje su naišli u implementaciji svojih projekata i aktivnosti u području kulturne politike i kulturnih industrija. Okrugli stol otvorila je Asu Aksoy iz Sveučilišta Bilgi u Istambulu, Turska, koja je govorila o ulozi kulturnih industrija u većoj vidljivosti i prihvaćanju grupnog kulturnog identiteta, što je povezala s doprinosom Unesco-ve Konvencije razmatranju ove problematike. Istaknula je važnost demokratizacijskih napora koji promiču raznolikost, prezentirajući niz konkretnih primjera s fokusom na kulturnu politiku Turske i, osobito, Istambula. Zaneta Trajkoska iz School of Journalism iz Skopja, Makedonija, i Simona Goldstein iz nevladine udruge Knjižni blok iz Zagreba, Hrvatska, predstavile su glavne ciljeve i rezultate projekata koji su primili sredstva od IFCD-a. Zaneta Trajkoska govorila je o specifičnim izazovima u razvoju medijskih politika u Makedoniji, dok je Simona Goldstein predstavila rezultate studije o politici knjige u Hrvatskoj s nizom preporuka za reforme politike/zakona. Hristina Mikić iz Grupe za kreativnu ekonomiju (Creative Economy Group) iz Beograda, Srbija, predstavila je rezultate istraživanja o potencijalu kreativne ekonomije u Jugoistočnoj Europi, s fokusom na Srbiju.
Četvrti okrugli stol Promicanje mobilnosti i uključivanje civilnog društva moderirala je Biserka Cvjetičanin iz IRMO-a uz sudjelovanje Charlesa Valleranda, Međunarodna federacija koalicija za kulturnu raznolikost (International Federation of Coalitions for Cultural Diversity) iz Kanade, Diega Gradisa iz nevladine organizacije Tradicije za sutra (Traditions for Tomorrow) i Švicarske koalicije za kulturnu raznolikost, Ferdinanda Richarda, Fundacija Roberto Cimetta iz Francuske, Zorana Galića iz VIZART-a iz Bosne i Hercegovine, te Siniše Šešuma iz Ureda Unescoa u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Cilj ove rasprave bilo je preispitivanje novih mogućnosti interkulturnog dijaloga, partnerstva i umrežavanja koja se stvaraju različitim dinamičnim oblicima transnacionalne i transkulturne mobilnosti. Charles Vallerand i Diego Gradis opisali su različite aspekte rada Međunarodne federacije koalicija za kulturnu raznolikost i Švicarske koalicije za kulturnu raznolikost, te su predstavili brojne primjere aktivnosti ovih i drugih mreža u promicanju glavnih ciljeva Konvencije. Ferdinand Richard govorio je o nekoliko projekata usmjerenih na poticanje mobilnosti, važne za potpisnice Konvencije koja ih obvezuje da odobre povlašteni tretman za umjetnike, te za kulturna dobra i usluge iz zemalja u razvoju. Na kraju su Siniša Šešum i Zoran Galić predstavili primjere uključivanja civilnog društva u regiji, osobito primjere Bosne i Hercegovine. U raspravi koja je slijedila nakon okruglog stola sudionici su raspravljali o mogućnostima jačanja suradnje između zemalja Jugoistočne Europe. U tom kontekstu postavljeno je pitanje postoji li interes civilnog društva za stvaranjem koalicija za kulturnu raznolikost u zemljama Jugoistočne Europe, te su istaknuti različiti oblici sudjelovanja civilnog društva, uključujući neformalno umrežavanje i konzultacije.
Na kraju konferencije Anthony Krause, predstavnik UNESCO-a, te Aleksandra Uzelac i Nina Obuljen Koržinek iz IRMO-a dali su završne riječi i zahvalili svim govornicima i sudionicima.
Konferencija je iznijela različite poglede na ciljeve, prioritete i glavne izazove kulturnih politika u Jugoistočnoj Europi i šire. Razmjenom iskustava i živim diskusijama sudionici su dobili uvid u razvoj, intenzitet i glavne prepreke kulturnoj suradnji u Jugoistočnoj Europi. Predstavljanje projekata koje financira UNESCO i drugih studija slučaja omogućilo je sudionicima razmjenu mišljenja o utjecaju UNESCO-ve Konvencije na razvoj specifičnih kulturnih politika u regiji. Sudionici konferencije također su preispitivali praćenje provedbe Konvencije, kao i evaluaciju i mjerenje njezinog utjecaja putem nacionalnih izvješća. Neki sudionici izrazili su interes za jačanje suradnje formalnim i neformalnim umrežavanjem i osnivanjem suradničkih platformi, uključujući i mogućnost osnivanja nacionalnih koalicija za kulturnu raznolikost. Daljnjim istraživanjem i sudjelovanjem u umrežavanju, Culturelink/IRMO poziva sudionike da nastave razmjenjivati razmišljanja i iskustva o kulturnim politikama u Jugoistočnoj Europi unutar okvira širih UNESCO-vih konzultacijskih procesa i inicijativa.
Sudionici konferencije posjetili su Muzej Mimara i Muzej prekinutih veza, gdje je bila organizirana dobrodošlica. Konferencija je pobudila interes hrvatskih medija, uključujući novinare i Hrvatsku radioteleviziju.
