Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 12. i 13. lipnja 2025., održao je desete po redu Tripalove dane u Sinju, pod nazivom Budućnost EU.
Centar Miko Tripalo pokrenuo je Tripalove dane u Sinju 2015. godine kao znanstveno-stručnu i kulturnu manifestaciju kojom se na prigodan način obilježava povezanost Mike Tripala i njegovog rodnog grada Sinja.
Ova manifestacija, posvećena liku i djelu hrvatskoga političara Mike Tripala, okupila je istaknute stručnjake, profesore i javne djelatnike koji su raspravljali o ključnim pitanjima hrvatskoga društva i gospodarstva.
Prvog dana simpozija, 12. lipnja svečano je položen vijenac na bistu Mike Tripala, u Vili Tripalo, uz prigodne govore Branka Roglića, pokrovitelja Tripalovih dana u Sinju i Stjepana Mesića, bivšeg predsjednika Republike Hrvatske.
Simpozij je nastavljen u petak, 13. lipnja, u Alkarskim dvorima, a bio je posvećeni temi „Budućnost Europske unije”. Simpozij je okupio stručnjake iz različitih sektora društva koji su kroz panel-rasprave analizirali aktualna društveno-politička i gospodarska pitanja unutar europskog konteksta.
Na početku programa okupljenima su se obratili Tvrtko Jakovina, predsjednik Upravnog odbora Centra Miko Tripalo, Branko Roglić, pokrovitelj Tripalovih dana i predsjednik Nadzornog odbora Centra, te Boris Filipović Grčić u ime domaćina iz Muzeja Alke i Alkarskih dvora. Među uzvanicima bili su i bivši predsjednik Republike Hrvatske te predstavnici civilnog i vojnog sektora.
Sažeci izlaganja
EU na prekretnici – institucionalni kapacitet i obrambena arhitektura
Izlaganje je istaknulo kako se Europska unija nalazi u izrazito izazovnom razdoblju. Naglašena je potreba da i manje države članice jasno identificiraju nekoliko ključnih nacionalnih interesa i dosljedno ih zastupaju unutar europskih okvira. Upozoreno je da, ako se europski sustavi ne moderniziraju, postoji opasnost da EU postane podijeljena na zemlje koje primarno “plaćaju” i one koje “prodaju”, bez povećanja ukupne sigurnosti. Višak financijskih sredstava nije iskorišten u vrijeme stabilnosti, a u trenutku fiskalnog manjka posljedice bi mogle biti ozbiljne. Također je istaknuto kako obrambena politika EU ne može funkcionirati bez jedinstvenog zapovjednog vrha, što u trenutnoj strukturi nije izvedivo. Zaključeno je da bi tek velika kriza mogla potaknuti nužne reforme.
Stambena kriza – novi izazov za europski prostor
Problematiziran je rastući problem stambene (ne)dostupnosti unutar EU, s naglaskom da iako EU ostaje jedno od najboljih mjesta za život, pitanje stanovanja postaje goruće, osobito za mlađe i ekonomski ranjive skupine. Istaknuto je kako dolazi do procesa gdje bogatiji slojevi iz sjevernih zemalja kupuju nekretnine na jugu, digitalne platforme potiču masovno kratkoročno iznajmljivanje, a politike socijalnog stanovanja su napuštene. Izražena je zabrinutost da bi budući sukobi ili geopolitičke krize mogli dodatno pogoršati ovaj trend.
Digitalna industrija i globalne promjene
Predstavnik jedne od vodećih hrvatskih tehnoloških tvrtki govorio je o izazovima i prilikama u globalnom poslovnom okruženju. Naglašena su partnerstva s globalnim tehnološkim gigantima te su istaknute posljedice gubitka tržišta u kontekstu rata u Ukrajini. Posebno je naglašena važnost reinvestiranja dobiti u razvoj i širenje, uz opasku da carinske barijere, osobito na američkom tržištu, mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju daljnjem rastu. Zaključeno je kako obrazovanje mora rezultirati stvarnim znanjem, a ne samo formalnim kvalifikacijama.
Geopolitika, EU vrijednosti i uloga Hrvatske
U ovom izlaganju naglašena je razlika između država koje Europsku uniju koriste kao instrument ostvarivanja strateških ciljeva i onih koje ostaju pasivne. Hrvatska je, kako je rečeno, često sklona potonjem modelu. Istaknuto je da Europska komisija sve više reflektira interese krupnog kapitala, a redefiniranje prioriteta često dolazi tek u kriznim trenucima. Rusija je prepoznata kao glavna prijetnja europskoj stabilnosti, kako vojno, tako i ideološki, kroz destabilizaciju demokratskih vrijednosti. Hrvatska, upozoreno je, još uvijek nema jasno definiran geopolitički položaj niti stratešku dubinu za dugoročnu obranu, dok se integracija BiH u EU navodi kao ključna za stabilnost regije. U slučaju slabljenja NATO-a i povlačenja SAD-a iz europskih sigurnosnih okvira, sigurnost Hrvatske bila bi ozbiljno ugrožena.
Medijske slobode i demokratski standardi
Govoreći o stanju medijskih sloboda u Hrvatskoj, izlaganje je ukazalo na zabrinjavajuće pokazatelje: međunarodni indeksi smještaju Hrvatsku znatno ispod prosjeka EU, a uz bok nekim zemljama globalnog juga. Upozoreno je na SLAPP tužbe, neregulirano vlasništvo nad medijima, netransparentno financiranje i snažan utjecaj političkih i gospodarskih elita na uređivačku politiku, uključujući javne servise. Tradicionalni mediji još uvijek zadržavaju utjecaj, no mlađe generacije sve više informacije crpe s društvenih mreža. Proizvodnja vijesti je postala dostupnija, ali i ranjivija na manipulaciju, posebice kroz tzv. native sadržaje koji brišu granicu između novinarstva i oglašavanja. Zaključeno je da novinari bez institucionalne i zakonske zaštite imaju ograničen kapacitet za pozitivne društvene promjene.
Zaključak i najava za 2026.
Zaključujući simpozij, predstavnici Centra Miko Tripalo zahvalili su Sinjanima na višegodišnjoj podršci te istaknuli važnost pokrovitelja manifestacije. Naglašeno je kako Centar nastoji iz godine u godinu promišljati ne samo povijest, već i ključna društvena pitanja koja oblikuju hrvatsku sadašnjost i budućnost: korupciju, nepotizam, stanje pravosuđa i demokratske kapacitete.
Najavljeno je da će iduće godine program biti u većoj mjeri usmjeren na Miku Tripala i njegovu ulogu u hrvatskoj političkoj povijesti, u povodu 100. obljetnice njegova rođenja. Planira se objava posebne publikacije te održavanje panela koji će povezati povijesnu ostavštinu Tripala s aktualnim društveno-političkim izazovima.
U nastavku možete preuzeti program:
