Dana 29. siječnja 2025. godine, Kuća ljudskih prava Zagreb i Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo organizirali su skup „Izvještaj o vladavini prava: civilno društvo i sudjelovanje u procesima donošenja odluka“. Događaj je održan u Kući Europe u Zagrebu s ciljem analize nalaza i preporuka aktualnog Izvještaja o vladavini prava Europske komisije, posebno u dijelu koji se odnosi na civilno društvo, uključujući aspekte poput održivosti, financiranja i participacije. Ovaj skup predstavlja dio projekta „Jačanje kapaciteta civilnoga društva za zaštitu i unapređivanje vladavine prava u Hrvatskoj“, koji zajednički provode Centar Miko Tripalo i Kuća ljudskih prava Zagreb, s namjerom podizanja svijesti o važnosti mehanizama vladavine prava te osnaživanja zagovaračke uloge organizacija civilnog društva u njihovom unapređenju.
Tijekom protekle godine nije bilo značajnih poboljšanja u rješavanju najistaknutijih problema vezanih uz pogoršanje uvjeta za djelovanje civilnog društva u Hrvatskoj, primjerice, Hrvatska je već devet godina bez ključne javne politike za civilno društvo. Posljednji pokušaj izrade novog nacionalnog plana za razvoj civilnog društva, koji je započeo početkom 2021. godine, još uvijek nije rezultirao prijedlogom te politike. Dijalog i suradnja između države i civilnog društva nastavili su se pogoršavati. Disfunkcionalnost, zanemarivanje i opća marginalizacija Savjeta za razvoj civilnog društva nastavili su se i tijekom 2024. godine.
Osim toga, nakon rezultata izbora 2024. godine, novoformirana Vlada de facto je ukinula funkcioniranje Vladinog savjeta za ljudska prava, koji je u Hrvatskoj i nekim zemljama EU bio hvaljen kao dobar primjer suradnje i dijaloga između civilnog društva i institucija. Od formiranja Vlade, Savjet nije bio sazvan niti jednom. To je jedan od glavnih razloga zašto je vidljivost izvješća o vladavini prava ostala vrlo ograničena i tijekom 2024. godine, budući da je Savjet imao mandat organizirati rasprave o vladavini prava. Vlada nije uložila napore da uključi civilno društvo i druge relevantne dionike u raspravu o nalazima i preporukama Europske komisije, osim limitiranog sudjelovanja u raspravama koje je organiziralo civilno društvo.
Financiranje i politički pritisci
Snažan civilni sektor preduvjet je za očuvanje demokratskih vrijednosti, no u mnogim državama, uključujući Hrvatsku, organizacije civilnog društva suočavaju se s pravnim, političkim i praktičnim preprekama koje otežavaju njihovo djelovanje, kao što su pristup resursima, financiranje i odnos donatora prema organizacijama.
Resursi i financiranje za rad civilnog društva u Hrvatskoj ostaju nedostatni i u 2024. godini, što potvrđuje nedavno izvješće Kuće ljudskih prava u Zagrebu koje ukazuje na niz problema i izazova. Organizacije se suočavaju s ograničenim pristupom financiranju za zagovaračke i istraživačke aktivnosti te rad na javnim politikama, često ne mogu učinkovito sudjelovati u procesima odlučivanja zbog nedostatka sredstava, unatoč tome što ih donositelji odluka prepoznaju kao relevantne dionike. Pristup financiranju iz nacionalnih i lokalnih javnih izvora je nedovoljan, a potrebno je transparentnije i učinkovitije dugoročno financiranje s naglaskom na kvalitetu provedenih aktivnosti. Kada je riječ o financiranju iz javnih sredstava, ističe se da je ono nekonzistentno, nepredvidljivo i nepouzdano. To dodatno otežava pristup resursima, pri čemu su organizacije koje se bave ljudskim pravima i vladavinom prava u posebno nepovoljnom položaju. Uočljiv je i nedostatak natječaja za financiranje aktivnosti usmjerenih na aktualne društvene izazove poput antikorupcije, seksualnih i reproduktivnih prava, građanskog obrazovanja i ljudskih prava u digitalnom okruženju. Administrativno opterećenje i prepreke u pristupu financiranju ostaju ključni problemi koji ometaju rad organizacija, iza čega se nazire izraženo nepovjerenje prema civilnom društvu. Unatoč nekim pozitivnim promjenama, poput sve češće primjene paušalnih iznosa, organizacije i dalje moraju ispunjavati prekomjerne administrativne zahtjeve kako bi opravdale svoj društveno koristan rad, što se ponekad percipira kao metoda slabljenja njihovog utjecaja.
Organizacije civilnog društva pozdravljaju uvođenje trogodišnjeg programskog financiranja i povećanje iznosa za pružanje besplatne primarne pravne pomoći u drugoj i trećoj godini. Međutim, kašnjenja u sklapanju godišnjih ugovora i isplati sredstava registriranim pružateljima primarne pravne pomoći dovode u pitanje njihovu sposobnost pružanja usluga. Neki ističu potrebu uključivanja trogodišnjeg modela financiranja u Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, koji trenutno sadrži odredbe o jednogodišnjem financiranju. Problemi postoje i u vezi sa sklapanjem ugovora između pružatelja pravne pomoći i Ministarstva te isplatom sredstava za tekuću godinu. Natječaj za pružatelje primarne pravne pomoći objavljuje se u godini odobrenja projekta, što rezultira prekidom kontinuiteta financiranja jer se sredstva isplaćuju tek u trećem kvartalu tekuće godine. Za neke pružatelje, posljednja rata za 2024. isplaćena je tek u prosincu, iako je bila dospjela nakon polugodišnjeg izvješća.
Sudjelovanje u e-savjetovanjima i institucionalna zatvorenost
Kako se navodi u Izvješću za 2024. godinu, prosječno trajanje savjetovanja produljilo se na 21 dan. Udio zaprimljenih primjedbi na koje nije odgovoreno i dalje je velik, 21 %, a pučka pravobraniteljica uputila je tijelima vlasti preporuku da povećaju broj obrazloženih odgovora na primjedbe. Problemi s javnim sudjelovanjem u Hrvatskoj iz 2023. ostali su neriješeni i u 2024. godini. Javne konzultacije o nacrtima zakona i javnih politika i dalje su često više formalne nego suštinske, što smanjuje mogućnosti sudjelovanja i negativno utječe na kvalitetu javnih politika. Glavni problem je što se konzultacije ne organiziraju u početnoj fazi kreiranja politika, već na kraju, kada su nacrti zakona ili strategije već izrađeni. Problemi s imenovanjem organizacija civilnog društva u radna i savjetodavna tijela također ostaju isti, uključujući nedostatak transparentnosti i odabira temeljenog na kvalifikacijama. Većina javnih konzultacija organizirana je u skraćenom vremenskom okviru, ostavljajući zainteresiranoj javnosti premalo vremena za pregled propisa i davanje povratnih informacija za poboljšanje. Samo 13% javnih rasprava u 2023. trajalo je zakonski propisanih 30 dana ili više, dok su ostale provedene u skraćenom roku, što su institucije opravdavale potrebom hitnog donošenja akata i rješavanja problema.
Savjet za razvoj civilnog društva još uvijek ne ispunjava svoju ulogu glavnog tijela za suradnju i dijalog. Organizacije civilnog društva ističu kako je rad Savjeta ograničen i često ne ispunjava svoju ulogu u oblikovanju politika, a organizacije civilnog društva ostaju izvan ključnih procesa odlučivanja. Dodatno se javljaju i negativni trendovi poput „ghostinga“ institucija. Time se stvara situacija u kojoj formalno postoji partner, ali ga u stvarnosti ga zapravo nema. Spominje se i drugi trend, koji je formalno vidljiv, a to je širenje netrpeljivosti koje dolazi iz političkog spektra. Problematično je i etiketiranje organizacija prema političkom opredjeljenju, jer ih se time zapravo obilježava Problem predstavlja i etiketiranje organizacija političkim opredjeljenjem, što dodatno otežava njihov rad i legitimitet.
Tijekom predizborne kampanje za predsjedničke izbore 2024. godine, premijer je doveo u pitanje buduće financiranje udruge Gong, kao odgovor na njihov rad na izbornoj etici i integritetu izbora. To je doživljeno kao potencijalno političko prekoračenje ovlasti nad dodjelom javnih sredstava koju provode nominalno neovisne nacionalne institucije.
Unatoč visokoj razini sudjelovanja organizacija civilnog društva u radnim skupinama za pripremu akcijskih planova za provedbu Nacionalnog plana za ljudska prava i suzbijanje diskriminacije za 2024.-2025., objavljene verzije dokumenata odstupaju od prijedloga usvojenih konsenzusom, posebno u dijelu izostavljanja opisa aktivnosti i kvantitativnih pokazatelja. Iako su e-Savjetovanja zaključena krajem 2024., Vlada još nije usvojila nove akcijske planove, što značajno negativno utječe na sustav zaštite i promicanja ljudskih prava.
U 2024. godini, postignut je određen napredak u provedbi preporuka pučke pravobraniteljice, ali pitanje pristupa informacijama još nije do kraja riješeno. Kontinuirano se upozorava na slabu provedbu preporuka koje se tiču civilnog društva. Naglašeno je da Hrvatski Sabor ne prepoznaje važnost preporuka Pučke pravobraniteljice jer izvještaji nisu raspravljani u Saboru niti 2022. ni 2023. godine. Istovremeno se ističe i problem lošeg povratnog odgovora gdje je čak 83% njihovih komentara odbijeno bez jasnog obrazloženja. Također, upozorava se na netransparentnost pri izradi zakona, gdje nije jasno kako se biraju članovi radnih skupina, a dodatni problem je što im nije dopuštena međusobna komunikacija. Iako bi se radne skupine trebale konzultirati s relevantnim akterima, one za to nemaju mogućnost.
Politička percepcija civilnog društva i potreba za dijalogom
Civilno društvo u Hrvatskoj suočava se s ozbiljnim izazovima s obzirom na institucionalni okvir za funkcioniranje. U svjetlu nedavnih analiza i rasprava unutar sektora civilnog društva u Hrvatskoj, ukazano je na niz strukturnih problema koji ugrožavaju njegovu održivost i djelotvornost. Izvješće o vladavini prava za 2024. godinu pokazalo je da se civilnom društvu posvećuje minimalna pažnja u okviru institucionalnih pitanja vezanih uz sustav provjere i ravnoteže (Checks and Balances), što dodatno ilustrira marginalizaciju ovog sektora.
U svjetlu ovih nalaza, organizacije civilnog društva pozivaju Vladu RH i relevantne institucije da osiguraju veću transparentnost i uključenost u procese donošenja odluka, unaprijede financijski okvir za OCD-e te prestanu s praksama koje marginaliziraju ovaj sektor. Također, zahtijeva se hitna provedba preporuka pučke pravobraniteljice kako bi se osiguralo stabilno i poticajno okruženje za djelovanje organizacija civilnog društva.
Očekuje se da će se ove ključne teme u mnogo većoj mjeri uvrstiti u buduće izvještaje te da će se poduzeti konkretni koraci za jačanje civilnog društva u Hrvatskoj.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
