Danas, 2. listopada u Novinarskom domu u Zagrebu održana je prezentacija projekta i panel rasprava Decentralizacija u Hrvatskoj: sadašnje stanje i perspektiva u organizaciji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Friedrich-Ebert-Stiftung-a i Udruge gradova.
U prvom djelu skupa, glavni istraživač na projektu izv. prof.dr.sc. Vedran Đulabić (Pravni fakultet u Zagrebu i Centar Miko Tripalo) predstavio je rezultate anketnog istraživanja o decentralizaciji koje je provedeno među općinama i gradovima u razdoblju od listopada 2017. do siječnja 2018. Cilj istraživanja, koje je u Hrvatskoj na ovaj način provedeno po prvi puta, bio je prikupljanje informacija o dosadašnjem procesu decentralizacije i mogućim smjerovima kojima bi se taj proces trebao kretati u budućnosti.
Istraživanje je potvrdilo polazne pretpostavke da je decentralizacija proces koji se ne vodi na strateški način, već se manje-više odvija po inerciji te da jedinice lokalne samouprave zbog slabog kapaciteta i odsutnosti vođenja procesa ne vide pretjeranu korist od dosadašnjeg procesa decentralizacije. Istraživanje je također pokazalo da je potrebno voditi smislenu politiku decentralizacije, ali i da ta politika u sadašnjem stanju velike podkapacitiranosti jedinica lokalne samouprave neće polučiti značajne rezultate, ako se ne bude poduzelo ozbiljne korake u smjeru jačanja kapaciteta lokalnih jedinica.
Od jedinica lokalne samouprave koje su sudjelovale u istraživanju 58% ih nije preuzelo decentralizirane funkcije niti u jednom upravnom području. Čak trećina ispitanih jedinica (32% ispitanih jedinica) ne želi preuzeti decentralizirane funkcije u niti jednom od upravnih područja. Jedinice lokalne samouprave navele su neadekvatan sustav financiranja, slabe kapacitete i nezadovoljavajuću pravnu regulativu kao najveće probleme decentralizacije.
Od svih područja u kojima su preuzele decentralizirane funkcije, jedinice lokalne samouprave najzadovoljnije su raspodjelom odgovornosti na područjima vatrogastva i izdavanja građevinskih dozvola i akata vezanih uz gradnju, dok su uglavnom negativno ocijenili raspodjelu odgovornosti na područjima zdravstva i održavanja cesta. Najveći postotak jedinica lokalne samouprave identificiralo je upravljanje državnom imovinom, poljoprivredu i gospodarski razvoj kao tri ključna područja u kojima bi trebalo započeti novi val decentralizacije.
U istraživanju je sudjelovalo 43% svih jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj (163 općine – 38% ukupnog broja općina i 74 grada – 58% ukupnog broja gradova).
Nakon predstavljanje rezultata istraživanja, uslijedila je prezentacija Nj.E. Christiana Thorninga, veleposlanika Kraljevine Danske u Hrvatskoj u kojoj je govorio o iskustvima Danske s decentralizacijom. Godine 1970. kad je započeo proces decentralizacije, u Danskoj je bilo oko 1300 lokalnih jedinica. Danas Danska ima 98 lokalnih jedinica. Glavna dodirna točka između građana i vlasti u Danskoj je upravo jedinica lokalne samouprave koja je nadležna za veliki broj poslova od izdavanja putovnica do zdravstvene skrbi.
Nakon veleposlanika, na rezultate istraživanja se osvrnuo prof. dr. sc. Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji je naglasio da bi se centralna država morala odreći odlučivanja u određenim resorima kako bi proces decentralizacije u Hrvatskoj bilo uspješan. Bez političke volje neće biti prave decentralizacije. Prof. Koprić je također naglasio kako se građane ne obrazuje o lokalnoj demokraciji niti ih se sustavno ne uključuje u procese decentralizacije.
Iz perspektive općine, govorila je gđa. Ksenija Krivec Jurak, načelnica općine Zagorska sela, koja je napomenula da je u njezinoj općini, koja ima nešto manje od 1000 stanovnika, vatrogastvo jedina decentralizirana funkcija koju je općina preuzela. U svim drugim područjima ključna je suradnja s drugim općinama kako bi ona funkcionirala.
Iz perspektive grada, g. Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega, govorio je o poteškoćama u suradnji između županija i gradova te je naglasio da su županije u sadašnjem obliku prepreka uspješnoj decentralizaciji. Trebalo bi potaknuti suradnju i spajanje jedinica lokalne samouprave kako bi se postigla održivost lokalnih jedinica.
Gospodin Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova govorio je o ulozi Udruge gradova u čijem je članstvu 125 od 128 gradova u Hrvatskoj. Spomenuo je poteškoće u odnosu između centralne i lokalnih vlasti, pogotovo u smislu spuštanja poslova na lokalnu razinu bez osiguranih adekvatnih sredstava što rezultira nestabilnošću i neodrživosti sustava.
Izv. prof. dr. Vedran Đulabić je u završnoj riječi naglasio da je za uspjeh decentralizacije u Hrvatskoj ključna proaktivnija i ozbiljnija uloga Ministarstva uprave koje bi trebalo cijeli proces sustavno voditi i usmjeravati.
Ovdje možete preuzeti prezentacije veleposlanika Kraljevine Danske gospodina Christiana Thorninga i izv. prof. Vedrana Đulabića s današnjeg predstavljanja rezultata projekta:
Presentation_decentralisation
VDjulabic_Decentralizacija_2-10-2018_Novinarski-dom
Ovdje možete preuzeti rezultate istraživanja i preporuke za poboljšanje politike decentralizacije:
Lokalna samouprava WEB
