Dugotrajna je kriza produbila nejednakosti i povećala siromaštvo u hrvatskom društvu. O razmjerima i obilježjima nejednakosti i siromaštva raspolažemo s nekoliko osnovnih pokazatelja, ali nemamo dovoljno relevantnih znanstvenih istraživanja.
Poznato je da je Ginijev koeficijent distribucije dohotka posljednjih godina porastao od 0,27 na 0,32. Također se povećala stopa rizika od siromaštva, koja je 2012. godine dosegla 20,5%. Nadalje, udjel stanovnika u riziku siromaštva i socijalne isključenosti iste je godine dosegao 32,3%. Po tome je Hrvatska u skupini zemalja – članica EU s veoma nepovoljnim socijalnim pokazateljima.
Posebno su zabrinjavajući podaci o nejednakostima u obrazovanju, glavnom kanalu vertikalne mobilnosti mladih generacija. Tako, npr., djeca neobrazovanih roditelja u Hrvatskoj, u odnosu na druge članice EU, imaju osjetno manje šanse da pohađaju ili pak završe fakultet.
Važno je upozoriti da nejednakosti u obrazovanju slijede nejednakosti na tržištu rada, koje se intenzivno mijenja pod utjecajem globalizacije, tehnoloških promjena i drugih procesa u društvu.
Također znamo da su u Hrvatskoj prisutne, mada prikrivene, osjetne nejednakosti u korištenju zdravstvene zaštite. Slično se može reći za pristup drugim vrstama socijalnih usluga i dobara, pomoću kojih država treba utjecati na smanjivanje socijalnih razlika među građanima te podizanje razine opće dobrobiti u društvu.
Cilj je ove rasprave upozoriti na socijalne nejednakosti i siromaštvo u našoj zemlji, pa tako potaknuti traganje za prikladnim rješenjima koja će doprinijeti izgradnji pravednijeg i kohezivnijeg društva.
Ekonomske nejednakosti – Danijel Nestić
Nejednakosti na tržištu rada participacija – Teo Matković
Nejednakosti u obrazovanju – Zoran Malenica
Promjene u opsegu i strukturi siromaštva u Hrvatskoj – Zoran Šućur
