Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajućem svijetu

27. studenog 2008. godine
Vijećnica Rektorata Sveučilišta, Pravni fakultet u Zagrebu

Globalni politički procesi u suvremenome svijetu nadilaze i prevladavaju dosadašnje okvire nacionalnih država, njihovih ekonomija, nacionalnih identiteta i društvenih odnosa. Unatoč takvim globalnim tendencijama, kojima nije cilj te okvire ukinuti već nadvladati, nacionalni identiteti dobivaju na važnosti upravo stoga što pružaju mogućnost isticanja vlastitosti u globalnim, osobito političkim i ekonomskim odnosima. Novina globalizacije, u tom smislu, jest da nacionalni identiteti svojom prepoznatljivošću ne predstavljaju više toliko razlikovanje od onih drugih,  već integraciju među ostale.

Pred Hrvatskom, kao i pred ostalim državama, stoji problem određenja vlastitog identiteta koji je  postao relativan, jer veliki dio svijeta funkcionira prema sličnim ili istim načelima i vrijednostima. Unatoč bogatoj hrvatskoj povijesnoj i kulturnoj baštini, pojavljuje se poteškoća u formulaciji takvoga identiteta. Hrvatska je raskrižje i susretište triju velikih kultura: srednjoeuropske, mediteranske i balkanske, čija sinteza stvara jedinstvenu raznolikost koja je veliko kulturno bogatstvo. Hrvatska jedinstvenost i prepoznatljivost, između ostaloga, očituje se u spoju jezika (osobito mnoštva dijalekata), narodnih običaja i nošnji, glazbe (raznolikost glazbenoga izričaja, od tamburica u Slavoniji, mandolina i klapske pjesme u Dalmaciji, do ozbiljne i komorne glazbe), znanosti (Faust Vrančić, Ruđer Bošković, Juraj Križanić i dr.), gastronomije (prehrambeni proizvodi s oznakom izvornosti, poput istarskoga i drniškoga pršuta, maslinova ulja, cetinskoga sira, odnosno s oznakom zemljopisnoga podrijetla, poput slavonskoga kulena,  paškoga sira i dr.), sporta, prirodnih ljepota, kulturnih znamenitosti i dr.

Sve to pobuđuje osobitu emocionalnu vezanost uz hrvatski nacionalni identitet, no unatoč tome, u globalizacijskim procesima potrebno je snažnije osvijestiti, označiti i zaštititi takve vrijednosti, kako bi Hrvatska što jasnije odredila svoju poziciju u svjetskoj civilizaciji. Upravo se taj širok raspon tema koje odgovaraju potrebama suvremenog trenutka raspravljao na ovom skupu.

Popis sudionika skupa:

Moderatori:

Neven Budak, Filozofski fakultet, Zagreb
Ivo Josipović, Pravni fakultet, Zagreb
Tvrtko Jakovina, Filozofski fakultet, Zagreb
Velimir Visković, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb

TEORIJSKO OBRAZLOŽENJE I POVIJESNO UTEMELJENJE HRVATSKOG IDENTITETA

Neven Budak, Filozofski fakultet, Zagreb i Centar Miko Tripalo:
Povijesno utemeljenje hrvatskog identiteta – što izabrati?

Duško Sekulić, Pravni fakultet, Zagreb:
Teorijsko obrazloženje identiteta

Gvozden Flego, Filozofski fakultet, Zagreb i Centar Miko Tripalo:
Identitet između rekonstrukcije i projekta

HRVATSKI IDENTITET I EUROPSKO OKRUŽENJE

Siniša Rodin, Pravni fakultet, Zagreb:
Hoće li nas europeizacija promijeniti?

Dario Čepo, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb:
Od nacionalnoga k supranacionalnom: europski identitet i Europska unija

Tvrtko Jakovina, Filozofski fakultet, Zagreb i Centar Miko Tripalo:
Hrvatska vanjska politika: Što smo bili, što jesmo, što želimo i što možemo  biti?

POLITIKE IDENTITETA

Vjeran Katunarić, Filozofski fakultet, Zagreb:
Treba li nam kulturna politika usmjerena izdvajanju ili stapanju?

Rade Kalanj, Filozofski fakultet, Zagreb:
Identitet i politika identiteta (Politički identitet)

Ivo Bićanić, Ekonomski fakultet, Zagreb:
Kakav ekonomski identitet trebamo?

Vladimir Pezo, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb i Centar Miko Tripalo:
Sport i hrvatski identitet

IDENTITET I VRIJEDNOSNI SUSTAVI

Boris Ljubičić:
Vizualni identitet Hrvatske

Goran Sunajko, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb:
Hrvatska socijalna misao kao točka suvremenoga političkog identiteta

Ivan Rimac, Pravni fakultet, Zagreb:
Kakvu vrijednosnom sustavu
trebamo težiti?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *