DECENTRALIZACIJA U HRVATSKOJ: STANJE I PERSPEKTIVE, Varaždin

U organizaciji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Friedrich-Ebert-Stiftung-a i Udruge gradova, u srijedu, 14. ožujka 2018. godine, u palači Herzer u Varaždinu održan je skup na temu: Decentralizacija u Hrvatskoj: stanje i perspektiva

Skup o decentralizaciji u Varaždinu je prvi u nizu skupova na temu decentralizacije (slijede Osijek, Rijeka i Split) i dio je istraživačkog projekta Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Friedrich-Ebert-Stiftung-a i Udruge gradova o stanju i perspektivi decentralizacije u Hrvatskoj. Njime se želi doprinijeti razmjeni iskustava i suradnji relevantnih aktera do sad provedene decentralizacije. Kroz javnu raspravu želimo vidjeti kojim mehanizmima bi se proces decentralizacije mogao dalje razvijati, te na koji se način može otvoriti dodatni prostor za razgovor o lokalnoj i regionalnoj samoupravi u Hrvatskoj.

Glavni istraživač izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić (Pravni fakultet i Centar Miko Tripalo) je predstavio rezultate anketnog istraživanja o decentralizaciji koje je među općinama i gradovima u razdoblju od listopada 2017. do siječnja 2018. proveo Centar Miko Tripalo uz potporu Friedrich-Ebert-Stiftung-a i Udruga gradova. Cilj istraživanja, koje je Hrvatskoj na ovaj način provedeno po prvi puta, bio je ispitivanje stavove lokalnih jedinica o dosadašnjem procesu decentralizacije i mogućim smjerovima u kojima bi se taj proces trebao kretati u budućnosti.

Istraživanje je polazilo od pretpostavki da je decentralizacija proces koji se ne vodi na strateški način, već se manje-više odvija po inerciji te da jedinice lokalne samouprave zbog slabog kapaciteta i odsutnosti vođenja procesa ne vide pretjeranu korist od dosadašnjeg procesa decentralizacije. Istraživanje je ispitalo stavove lokalnih jedinica o procesu decentralizacije u pogledu upravnih područja u kojima je provedena decentralizacija: obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, vatrogastvo, građevinske dozvole i akti vezani uz gradnju te održavanje javnih cesta. Nadalje, istraživanje je pokazalo u kojima novim upravnim područjima bi se moglo započeti s decentralizacijom.

U istraživanju je sudjelovalo 43% svih jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj (163 općine – 38% ukupnog broja općina i 74 grada – 58% ukupnog broja gradova). Od jedinica lokalne samouprave koje su sudjelovale u istraživanju 58% ih nije preuzelo decentralizirane funkcije ni u jednom području, dok je u zdravstvu decentralizirane funkcije preuzelo samo 1% ispitanih. Čak 43% jedinica decentralizirane funkcije nije preuzelo jer im preuzimanje nije bilo ponuđeno, a 34% smatra da za to nemaju kapaciteta. Kad ocjenjuju raspodjelu odgovornosti na području zdravstva većina jedinica lokalne samouprave (41%) kaže da za donijeti takvu ocjenu nemaju dovoljno iskustva. Na području obrazovanja jedinice lokalne samouprave imaju više iskustva pa ih 52% ocjenjuje raspodjelu odgovornosti kao vrlo dobru, dobru i zadovoljavajuću.

Na području socijalne skrbi ocjene su izuzetno podijeljene pa raspodjelu odgovornosti u tom području 32% jedinica lokalne samouprave ocjenjuje kao zadovoljavajuće, dok ih 33% ocjenjuje kao loše i jako loše. Raspodjelu odgovornosti na području vatrogastva većina (68%) jedinica lokalne samouprave ocjenjuje kao vrlo dobro, dobro i zadovoljavajuće. Izuzetno pozitivno jedinice lokalne samouprave (75% vrlo dobro, dobro i zadovoljavajuće) ocjenjuju i raspodjelu odgovornosti na području izdavanja građevinskih dozvola i akata vezanih uz gradnju, dok raspodjelu odgovornosti na poslovima održavanja cesta 37% ocjenjuje kao lošu i vrlo lošu.

Čak trećina ispitanih jedinica (32% ispitanih jedinica) ne želi preuzeti decentralizirane funkcije ni u jednom od upravnih područja. Jedinice lokalne samouprave navele su neadekvatan sustav financiranja, slabe kapacitete i nezadovoljavajuću pravnu regulativu kao najveće probleme decentralizacije. Nedostatak kapaciteta navodi se i kao najčešća prepreka procesu decentralizacije u drugim upravnim područjima. Najveći postotak jedinica lokalne samouprave identificiralo je upravljanje državnom imovinom, poljoprivredu i gospodarski razvoj kao tri ključna područja u kojima bi trebalo započeti proces decentralizacije.

Istraživanje je pokazalo da je potrebno voditi smislenu politiku decentralizacije, ali i da ta politika u sadašnjem stanju velike podkapacitiranosti jedinica lokalne samouprave neće polučiti značajne rezultate ako se ne bude poduzelo ozbiljne korake u smjeru jačanja kapaciteta lokalnih jedinica.

O decentralizaciji su iz perspektive jedinica lokalne samouprave govorili Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega Ksenija Krivec Jurak, načelnica općine Zagorska sela. Nakon njihovih osvrta, uslijedila je rasprava gradonačelnika, općinskih načelnika i predstavnika znanstvene zajednice iz središnje i sjeverozapadne Hrvatske koju je moderirala Nives Kopajtich-Škrlec iz Udruge gradova. Sandra Švaljek iz Ekonomskog instituta dala je osvrt na rezultate istraživanja i stanje decentralizacije.